![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Brainmaps-macaque-hippocampus.jpg/640px-Brainmaps-macaque-hippocampus.jpg&w=640&q=50)
Moždana kora
From Wikipedia, the free encyclopedia
Moždana kora ili moždani korteks, poznata i kao moždani plašt,[1] je vanjski sloj nervnog tkiva moždanog cerebruma kod ljudi i ostalih sisara. Moždani korteks se sastoji od šestoslojnog neokorteksa, a samo se deset posto sastoji od alokorteksa.[2]Uzdužnom pukotinom, podijeljena je na dva korteksa, koja dijeli moždinu na lijevu i desnu moždanu hemisferu. Dvije hemisfere su spojene ispod korteksa preko žuljevitog tijela (corpus callosum). Moždana kora je najveće mjesto neuronske integracije u centralnom nervnom sistemu.[3] Ima ključnu ulogu u temeljnim ljudskim obilježjima, kao što su pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje, sjećanje, jezik i svijest.
Moždana kora | |
---|---|
![]() Presjek moždanog tkiva odraslog repatog majmun (Macaca mulatta). Moždana kora je vanjski tamnoljubičasti sloj (izvor: BrainMaps.org) | |
![]() Golgijem-obojeni neuroni u kori | |
Detalji | |
Latinski | Cortex cerebri |
Dio od | Cerebruma |
Identifikatori | |
TA | A14.1.09.003 A14.1.09.301 |
FMA | 61830 |
Anatomska terminologija |
Kod većine sisara, osim malih, koji imaju malen mozak, moždana kora se brazda i pruža veću površinu, pri ograničenoi zapremini neurokranija. Osim što minimizira volumen mozga i kranija, kortiksno nabiranje je presudna za povezivanje dijelova mozga i njegovu funkcionalnu organizaciju. Kod sisara s malim mozgom nema nabora i korteks je gladak.[4][5]
Vijuge ili grebeni u korteksu nazivaju se girusi, a utori se naziva sulkusi . Te površinske izuvijenosti pojavljuju se za vrijeme razvoja ploda i nastavljaju sazrijevati nakon rođenja u procesu girifikacije. U ljudskom mozgu, većina moždane kore nije vidljiva spolja, već je uvučena u sulkusima,[6] a insulski orteks je potpuno skriven. Glavni sulkusi i giri obilježavaju podjelu cerebruma na moždane režnjeve. Zahvaljujući vijugam i nabiranju, ukupna površina ljudskog mozga doseže površinu od oko 2.000 cm2.
U moždanoj kori ima između 14 i 16 milijardi neurona. Oni su organizirani u horizontalne slojeve i radijalno u moždana debla i minivrpce. Korteksna područja imaju specifične funkcije, kao što su kretanje u motornom korteksu i vid u vizuelnom korteksu.