From Wikipedia, the free encyclopedia
Mjere za dužinu su veličine kojima se mjere fizičke dimenzije predmeta i prostora (širina, visina, dužina) i udaljenosti.[1]
Prema Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI) osnovna mjera za dužinu je metar (od: grčki: μέτρον - metron, mjera). To je razmak između dva zareza na prametru-etalonu koji se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mjere u Sevru (Sèvres) kod Pariza. U Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)[2] definicija metra glasi:
1 metar je rastojanje koje ravan elektromagnetni talas pređe u vakuumu za dijelova sekunde.[3] Ova definicija je uvedena u oktobru 1983. godine, na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere.[4]
Utvrđivanje mjera za dužinu proizilazi iz praktičnih potreba. Do usvajanja standardne međunarodne mjerne jedinice za dužinu postojale su najrazličitije mjere uspostavljane na osnovu različitih uporedivih dužina (npr. dijelova tijela (antropološke), štapova, konopaca i sl.). Mnoge od tih nestandardnih mjera su u upotrebi i u svakodnevnom životu ljudi XXI stoljeća, a pored SI sistema postoje i drugi sistemi mjernih jedinica koji se koriste na ograničenom prostoru (npr. Imperijalni sistem mjernih jedinica (engleski: Imperial (or British Imperial) system), Sistem običajnih mjera u SAD (engleski: United States customary units).
Druge mjere za dužinu izvode se iz osnovne jedinice (metar) korištenjem prefiksa za red veličine.
Naziv prefiksa | Oznaka prefiksa | Brojna vrijednost prefiksa | Naziv prefiksa | Oznaka prefiksa | |
---|---|---|---|---|---|
deka | da | deci | d | ||
hekto | h | centi | c | ||
kilo | k | mili | m | ||
mega | M | T | mikro | ||
giga | G | nano | n | ||
tera | T | piko | p | ||
peta | P | T | femto | f | |
eksa | E | ato | a | ||
zeta | Z | zepto | z | ||
jota | Y | jokto | y |
kilometar | 1 km = 1000 m |
metar | 1 m |
decimetar | 1 dm = 0,1 m |
centimetar | 1 cm = 0,01 m |
milimetar | 1 mm = 0,001 m |
mikrometar | 1 μm = 0,000.001 m |
Sistem mjera za dužinu u SAD je sistem baziran na mjerama kao što su palac (inč - engleski: inch), stopa (engleski: foot), jard (engleski: yard) ili milja (engleski: mile), i one su u svakodnevnoj upotrebi. Iako je američki sistem mjera vršio usaglašavanja prema SI sistemu, još uvijek postoje odstupanja.
Za većinu namjena ova razlika je neprimjetna, ali ipak postoji.
U 1959. godini dogovoren je odnos palca i metra, i otada se ista vrijednost upotrebljava u Američkom i Imperijalnom sistemu mjera. Prije dogovora, ovi sistemi su upotrebljavali različite standarde. Američka mjera je određena 1893. godine i bila je u upotrebi sve do 1959. godine.
Jedinica | Iznos | SI vrijednost |
---|---|---|
Tačne vrijednosti su podebljane | ||
Internacionalni | ||
1 palac (in) | 25,4 mm | |
1 stopa (ft) | 12 in | 0,3048 m |
1 jard (yd) | 3 ft | 0,9144 m |
1 milja (mi) | 5,280 ft | 1,609344 km |
Survey | ||
1 karika (li) | 33/50 ft | 0,201168 m |
1 stopa (survey) | 1200/3937 m | 0,3048006 m |
1 šipka (rd) | 25 li | 5,029210 m |
1 lanac (ch) | 4 rd | 20,1168 m |
1 milja (survey) | 80 ch | 1,609347 km |
1 hvat (za dubinu) = 1,8288 m
Nautička milja (za dužinu i udaljenost; jedna lučna minuta (1/60) stepena geografske širine) = 1852 m
Kroz historiju, države, različite institucije i organizacije (npr. crkve, trgovački esnafi) itd. uspostavljali su i primjenjivali svoje sisteme mjera. Oni su se međusobno više ili manje razlikovali. Na primjer, dužina bečkog lakta u XVI stoljeću u trgovačkoj razmjeni iznosila je 780 mm a zakonom o mjerama iz 1871. godine u Austriji je dužina bečkog lakta određena na 777,558 mm a bečkog hvata na na 1896,484 mm.[9]
Na prostorima Zapadnog Balkana koristile su se i ovakve antropološke mjere:[10][11]
U različitim dijelovima Italije mjere su izgledale ovako:[12][13][14]
U Firenci:
U Napulju:
Neki od alata i uređaja koji se koriste za mjerenje dužine su:
Pomično mjerilo (šubler, germanizam, od njemački: Schublehre, također Schieblehre, Messschieber) je alat uz pomoć kojeg se mjerenje može vršiti na tri načina i sa preciznošću do 0.05 milimetara.[16]
Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, temperaturu i mehaničke sile (nehrđajući čelik, legure aluminijuma i sl.). Pomičnim mjerilom mogu se mjeriti: vanjske dimenzije predmeta, unutrašnje dimenzije i dubina.
Mikrometar je veoma precizan mehanički mjerni instrument kod kojeg je tačnost očitanja mjerne vrijednosti do hiljaditog dijela milimetra.[17]
Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, temperaturu i mehaničke sile (nehrđajući čelik, legure aluminijuma i sl.) radi održanja integriteta i preciznosti.
Ovo mjerenje dužine vrši se na principu mjerenja vremena koje je potrebno elektromagnetnim talasima da pređu udaljenost od početne do krajnje tačke. U instrumentu se nalaze sklopovi kao što su predajnik i prijemnik elektromagnetnog talasa. Mjerena dužina se izračunava uz pomoć formule:
gdje je: D - dužina između tačaka, c - brzina elektromagnetnog talasa a ∆t - vrijeme koje je potrebno talasu da pređe put od instrumenta do krajnje tačke mjerenja i natrag.[18][19][20]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.