Dračevica (župa)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dračevica je župa u sastavu srednjovjekovne Bosne (1377-1463) i posjed roda Kosače. Ranije je pripadala području sklavinije (zemlje) Konavle, a Konavle i Dračevicu bosanski vladar Tvrtko I. Kotromanić zauzeo je od zetske vlastele Balšića 1377.
Župa Dračevica obuhvatala je prostor oko današnjeg Herceg-Novog, područje Sutorine (uz riječicu Sutorinu), grad Novi, Morin i Risan.
Dračevicu je držao župan Nikola Altomanović do 1373. Slomom Nikole Altomanovića zetski Balšići su pripojili sebi područje Dračevice. Bosna se proširila na župu Dračevicu početkom 1377. u vrijeme bana Tvrtka I. Kotromanića. Posjed je dodijeljen rodu Kosače. Dračevica je graničila sa župom Konavli na zapadu, na istoku sa posjedima zetskih Balšića i područjem grada Kotora, a na sjeveru područjem Morače, Onogošta (Nikšić) i Pive. Na području Dračevice rezidencijalno mjesto Kosača bio je novoosnovani grad Novi (kasniji Herceg Novi).
Blizina Dubrovnika omogućavala je raznorazne privredne veze. Među prvim dokumenatima iz vremena bosanske vlasti u Dračevici je ugovor iz juna 1377. godine. Krajut Đurović iz Dračevice prodao je jednu svoju kravu Tvrdislavu Budojeviću za tri perpera. Dokument svjedoči da je mjesno stanovništvo Dračevice dosta pažnje polagalo u razvoju stočarstva, ali i da ga aktualne političke promjene na razini vrhovne vlasti nad Dračevicom nisu spriječavale u obavljanju uobičajenih svakodnevnih poslova. [1]
Stanovništvo Dračevice bavilo se trgovinom, a u relaciji sa obližnjim Dubrovnikom u pitanju je najčešće bila kreditna trgovina. Tako je jula 1421. Gojak Pribojević iz Dračevice napravio zaduženje kod vlastelina Georgija Georgija Gučija iz Firence na iznos od 30 dukata. [2] Na sličan način, septembra 1431. Ratko Pribilović iz Dračevice zadužuje se kod zlatara Sridana Miošića na iznos od šest dukata. [3]