Onogošt
From Wikipedia, the free encyclopedia
Onogošt (Sanderua, Anderva, Nagoste, Anagastum, Onogošt, Nikšić), jest naselje, dvor u historijskoj regiji koju danas znamo kao Stara Hercegovina, te naziv za župu koje prethodi nastanku modernog Nikšića. Naziv Onogošt dolazi iz veza sa Gotima u predslavenskom vremenu.[1]
Onogošt je bio važna raskrsnica puteva od Skadra i Podgorice, Risna, Dubrovnika, Mostara i Nevesinja, te Foče i Pljevalja. Preko Onogošta išao je čuveni Zetski put koji se račvao u pravcu Drobnjaka, Ribnice i Pive. Jedne prilike je pomenut kao Onogoški put (Via Anagasti).
U Onogoštu je bio srpski car Uroš 1362., a kasnije se spominje da je Onogošt bio jedna od rezidencija srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića. Poslije 1373. Onogošt je u bosanskoj vlasti. U kasnijem vremenu područje Onogošta nije imalo raniju vojnu, upravnu i administrativnu snagu, ali je kao ekonomski važno čvorište i dalje bilo razvijano. Područje Onigošta nalazilo se u posjedu roda Kosače. Vojvoda Sandalj Hranić Kosača je u Onogoštu držao carinu.