razred izumrlih morskih Chordata From Wikipedia, the free encyclopedia
Conodonta je razredizumrlih morskih Chordata. Dugi niz godina bili su poznati samo iz mikrofosila milimetarskog zubnog oblika, koji su se, uprkos obilju, uvijek bili izolirani, tj. nikada povezani sa fosilima životinje koja ih je imala. Pronađeni su u fosilnom zapisu iz srednjeg kambrija do početka jure..[1]
Kratke činjenice ConodontaVremenski raspon: Srednji kambrij – jura, Sistematika ...
Conodonta Vremenski raspon: Srednji kambrij – jura
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, prvi su put pronađeni kondonti povezani sa fosilima organizma kojem su pripadali.[2] To je zato što je tijelo ovih životinja bilo mehko, a samo su zubi fosilizirani u većini slučajeva. Godine 1994. pronađeni su vrlo dobro sačuvani fosili rodajedinke Promissum, u iznenađujuće velikim dijelom.[3]
Iz jedanaest otisaka poznatih konodonata, koji se ponekad nazivaju i kondotofori, proizlazi da su to bili organizmi slični po izgledu sa jeguljama sa 15, rjeđe 19, elemenata glave raspoređenih u bilateralnoj simetriji , uključujući radikalno različit aparat za uzimanje hrane sa vilicama modernih riba. Unatoč njihovoj žestokoj pojavi, vjeruje se da su to bile životinje biljojedi; "zubi" su verovatno korišćeni za filtriranje planktona. Međutim, nije nemoguće da neki nisu koristili zube kako bi grizli. Možda su tri zubne morfologije (koniforomi, ramiformi i pektiniformi) imale različite funkcije. Bočni položaj očiju nije čest kod mesoždera.
Danas je općepriznato da su kondodonti imali velike oči, peraje sa polumjerom, mišiće u obliku galona i notohord. Ove posljednje tri karakteristike definiraju koljenoChordata (naprimjer, kičmenjaci) prema najnovijim klasifikacijama.[4] Međutim, takve su klasifikacije daleko od sigurnih; dok Milsom i Rigby (2004) smatraju koodontima sličnim kičmenjacima, kao i moderni kolouste. To mišljenje potvrđeno je u studijama zasnovanim na kladističkoj analizi koju su uradili Donoghue et al. (2000) . Ova analiza, međutim, upozorava da se čini da rani oblici koodonata, protoconodontes, tvore kladus bez novijih koodonata (paraconodonta i euconodonta). Moguće je da su protokonodonti bazana grupa koljena, a također uključuju i Chaetognatha, što ukazuje da nisu baš bliski srodnici pravih koodonata.
Konodonti se široko koriste u biostratigrafiji. Upotrebljavaju se i kao paleotermometri, jer fosfati i organske materije, koje ih čine, imaju predvidljive promjene boje kada su izložene različitim temperaturama. Iz tog razloga se koriste kao pokazatelji toplinskih promjena u stijeni koja ih sadrži. Ovo obilježje učinilo je koodonte korisnim alatom za istraživanje ulja u stijenama, od kambrija do gornjeg trijasa. "Indeks promjene alodoracije" je ljestvica koja povezuje boju konodonata s maksimalnom temperaturom koju je stijena dostigla u svojoj geološkoj prošlosti.
Od 2012., naučnici klasificiraju koodonte u koljenoChordata, na osnovu njihovih peraja sa zracima, mišiće u oblikiu oficirskih oznaka >>>> i notohord.[5]
Milsom i Rigby zamišljaju ih kao kranjake slične po izgledu kao i moderni lampetre i zmijuljice,[6]
a filogenetička analiza sugerira da su više izmijrnjeni nego bilo koji drugi u ovim grupama.[7]
Međutim, ova analiza dolazi s jednim upozorenjem: čini se da rani oblici konodonata, protoconodonta, čine različiti kladus od kasnijih paraconodonta i euconodonts. Protokonodonti vjerovatno predstavljaju matičnu skupinu prema tipu koji uključuje haetognatne crve; ovaj zaključak sugerira da Caetognatha nisu bliski srodnici pravih konodonata.[8]
Štaviše, neke analize ne smatraju konodonte ni kao kičmenjake ni cranijate, jer im nedostaju glavne karakteristike ovih grupa.[9]
Plasencia, P.; Márquez-Aliaga, A. y Sha, J. (2013) «A database of Triassic conodonts from a comprehensive revision of literature». Spanish Journal of Palaeontology, 28(2):215-226
Gabbott R. , Aldridge J., Theron J. N. (1995): A giant conodont with preserved muscle tissue from the Upper Ordovician of South Africa. Nature, S.E., 374 800-803doi:10.1038/374800a0
Aldridge, R. J.; Briggs, D. E. G.; Smith, M. Paul; Clarkson, E. N. K.; Clark, N. D. L. (1993). "The anatomy of conodonts". Philosophical Transactions of the Royal Society of London, Series B. 340 (1294): 405–421. doi:10.1098/rstb.1993.0082.
A suprageneric taxonomy of the conodonts. Maurits Lindström, Lethaia, Volume 3, Issue 4, pages 427–445, October 1970, doi:10.1111/j.1502-3931.1970.tb00834.x