Bošnjačko-hrvatski sukob
sukob između RBiH i HZHB u Ratu u BiH / From Wikipedia, the free encyclopedia
Bošnjačko-hrvatski sukob ili Hrvatsko-bošnjački sukob, često nazvan i Rat u ratu, bio je sukob između Republike Bosne i Hercegovine i samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosna koju je podržavala Republika Hrvatska. Trajao je od 19. juna 1992.[3] do 23. februara 1994. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob | |||
---|---|---|---|
Rat u Bosni i Hercegovini Rat u SFRJ | |||
Datum | 18. oktobar 1992 – 23. februar 1994. | ||
Lokacija | Bosna i Hercegovina, većinom u srednjoj Bosni i dolini rijeke Neretve. | ||
Ishod | Vašingtonski sporazum | ||
Promjene teritorija | Uspostavljanje Federacije Bosne i Hercegovine. | ||
Sukobljene strane | |||
| |||
Komandanti | |||
| |||
Vojne jedinice | |||
|
Sukob je eskalirao u Srednjoj Bosni i uskoro se proširio na Hercegovinu, ali nije prerastao u sveopšti rat između Bošnjaka i Hrvata jer su na ostalim frontovima kao u Bihaću, Sarajevu i Tešnju ostali u savezništvu. Primirjem 23. februara 1994. zaustavljen je sukob, a okončan potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. Sporazumom je oformljena Federacija Bosne i Hercegovine i omogućeno zajedničko djelovanje protiv Vojske Republike Srpske i Srpske vojske Krajine što će biti prekretnica koja je dovela do završetka rata u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 17 HVO i Herceg-Bosanskih zvaničnika, od kojih je šestero osuđeno za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao pripajanje Hrvatskoj ili kontrolu nad dijelovima Bosne i Hercegovine gdje je hrvatski narod činio većinu. Dva zvaničnika Armije Republike Bosne i Hercegovine su osuđena za ratne zločine. Sud je također presudio da je sukob imao međunarodni karakter jer je Hrvatska imala potpunu kontrolu nad jedinicama HVO-a.