KwaZulu-Natal
From Wikipedia, the free encyclopedia
El KuaZułu-Natal (in afrikaans KwaZoeloe-Natal, in inglee KwaZulu-Natal, IPA /kwɑːˌzuːluː nəˈtɑːl/) el ze na provinsa de el Sudafrika oriental. El konfina ko ła provinsa de el Kao Oriental a sudovest, ko keła de el Stato Łìbaro a ovest, ko keła de el Ampumalaṅga a nord. El ga anka de i konfini internasionałi ko el Łisotu a ovest, el Suaziłand e el Mozanbiko a nord. El ze bañà da el Osèano Indian a est.
KwaZulu-Natal (zu) IPhondo yaKwaZulu-Natala (xh) KaZulu (ss) | |
---|---|
![]() imazene satełitar ełaborada, in zało confini de aree protezeste | |
Pozision | |
Stato | Sudàfrica |
Capitałe | Pietermaritzburg |
Popołasion | |
Totałe | 12 423 907 (2022) |
Densità | 131,66 hab./km² |
Zeografia | |
Àrea | 94 361 km² |
Altitùdene | 1 276 m |
Ponto pì alto | Mafadi (3 450 m) |
Ponto pì baso | Osèano Indian (0 m) |
Rente a | Mpumalanga (it) distretto di Thaba-Tseka (it) distretto di Qacha's Nek (it) ![]() distretto di Mokhotlong (it) distretto di Lubombo (it) provincia di Maputo (it) distretto di Shiselweni (it) ![]() |
Prima mesion documentada | Natal (it) e KwaZulu (it) |
Organizasion pułìtega | |
Òrgano ezecutivo | KwaZulu-Natal Executive Council (en) |
Òrgano lejislativo | KwaZulu-Natal Legislature (en) |
Primo Ministro de KwaZulu-Natal | Willies Mchunu (en) (25 de majo del 2016) |
Còdazi de identifegasion | |
ISO 3166-2 | ZA-KZN[1] e ZA-NL[2] |
Fuzo oràrio | |
Istòrego | |
Sito web | kwazulunatal.gov.za |
![]() |
Zeografia fizega
Ła pianura kostiera łongo el Osèano Indian, ke ła ga dimension kałanti da nord a sud, verso el interno ła pasa a na serie de terase (Altopian de el Natal[3]), vanti de alsarse inte i Munti de i Dragi[4] a ovest e i Munti Lebonbo[5] a nordest. El fiume pi' grando el ze el Tugeła[6].
El klima el ze tenperà ko inverni suti (par Köppen CWa e CWb) a el interno, tenperà umedo (par Köppen Cfa e Cfb) łongo ła costa, stepego (par Köppen BSh) a nordest; ła banda pi' piovoza ła ze keła osidental.
Zeografia umana
Łe sità pi' inportanti łe ze ła sità portual e industrial de Darban[7], el kaołogo Pitermarizbarg[8] e ła sità industrial de Niucasl[9].
Ekonomia
I se koltiva kana da sukaro, agrumi, granturko, sorgo, koton, banane e ananasi. Łe se ałeva piegore e vake. Inportante ła ze ła akuakultura, in partikołar de ganbari.
I se desfruta el karbon e, a el łargo de ła kosta, sabie rike in minerałi pezanti (rutiło, ilmenite, zircon).
Łe ge ze industrie łatiero-kazearie, tesiłi, kimege, de ła goma, kartarie, automobiłistege, konsarie, petrolkimege e metałurgege (par el ałuminio).
El ze drio kreser el turizmo, anka grasie a ła prezensa de do siti Patrimonio de l'umanità ONUESC.
Gałeria de someje
- Munti de i Dragi, a ovest
- Fiume Tugeła
- parlamento a Pitermarizbarg
- munisipio de Darban
Note
Altri projèti
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.