Pripisuje mu se prvi naučni opis srčanih komora, kao i zaključak da je srce mišićna pumpa, a ne središte osećanja. Erazistrat je bio među prvim anatomima koji je pravio razliku između arterije i vene, ali je pogrešno tumačio njihovu ulogu. Naime on je verovao da su arterije pune vazduha i da prenose „animalni duh“ (pneumu).[8]
Erazistrat je smatrao da su osnovni element tela atomi, i da ih aktivira duh, dusa ili „pneuma“ koja se kreće kroz živce. Takođe smatrao je da živci sprovode „nervni duh“ iz mozga u ostale delove tela.[9]
Erazistrat je razlikovao i funkcije senzornih i motoričkih nerva, i njihovu funkciju povezao je sa moždanom aktivnošću.[10] Bio je veliki zagovornik preventivne medicine.
Fraser, P. M. . "The Career of Erasistratus of Ceos". Istituto Lombardo, Rendiconti. 103: 518—537. 1969.Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ).
Galen (1984). Furley, David J.; Wilkie, J.S., eds. Galen on respiration and the arteries. Princeton, NJ: Princeton University Press. Furley, David J. (1984). Galen on Respiration and the Arteries. Princeton: Princeton University Press. ISBN978-0-691-08286-8.
Brain, Peter (1986). Galen on bloodletting: a study of the origins, development, and validity of his opinions, with a translation of the three works. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN978-0-521-32085-6.
Fraser, P. M. (1969). „The Career of Erasistratus of Ceos”(PDF). Istituto Lombardo, Rendiconti. 103: 518—537. Архивирано из оригинала(PDF) 27. 08. 2011. г. Приступљено 29. 01. 2015.
Harris, C. R. S. (1973). The heart and the vascular system in ancient Greek medicine. From Alcmaeon to Galen. Oxford: Clarendon. ISBN978-0-19-858135-2.
von Staden, Heinrich (1975). „Experiment and Experience in Hellenistic Medicine”. Bulletin of the Institute of Classical Studies. 22 (1): 178—199. doi:10.1111/j.2041-5370.1975.tb00340.x.
Mediji vezani za članak Erazistrat na Vikimedijinoj ostavi