![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Protoplasts_Petunia_sp.jpg/640px-Protoplasts_Petunia_sp.jpg&w=640&q=50)
Protoplast
From Wikipedia, the free encyclopedia
Protoplast je živi deo ćelija biljaka, gljiva i bakterija.[1][2] Do njega se dolazi uklanjanjem ćelijskog zida mehaničkim ili enzimskim putem. Ćelijska membrana je njegov omotač. Unutar protoplasta su citoplazma i jedro.[3][2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Protoplasts_Petunia_sp.jpg/640px-Protoplasts_Petunia_sp.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/44/Physcomitrella_protoplasts.jpg/640px-Physcomitrella_protoplasts.jpg)
Do odvajanja zida od protoplasta može doći prirodnim putem. U procesu plazmolize vakuola se smanjuje, a zid se odvaja od protoplasta. Razlog je što voda izlazi iz vakuole u okolni rastvor koji je hipertoničan (rastvor soli, šećera i sl.). Budući da je u vakuoli voda koncentrovanija, ona izlazi u okolinu i povlači protoplast.[4]
Protoplast kod biljaka pogodan je za genetičko menjanje koje se sprovodi unošenjem odabranih stranih gena koji se ugrađuju u njegov genom. Kad se tako genski preinači protoplast, u kulturi tkiva može se obnoviti cela biljka s novim osobinama.[2]
Protoplasti se koriste u istraživanju prolaženja materija kroz ćelijsku membranu.[2] Kod biljaka postoji mogućnost da se stapanjem protoplasta može dobiti ukrštanje biljaka znatno brže nego klasičnim putem.[2]
Protoplast se dobija kad je ćelijski zid u potpunosti uklonjen, npr. kod gram-pozitivnih bakterija.Sferoplast je ćelija sa delimično uklonjenim ćelijskim zidom.