Neolitska revolucija je prva poljoprivredna revolucija — prelazak sa lovačko-sakupljačkog načina života na bavljenje poljoprivredom i sedelački način života.[1] Arheološki podaci ukazuju na to da su se različiti oblici domestikacije biljaka i životinja[2] pojavili nezavisno u šest odvojenih lokusa širom sveta, sa najranijim poznatim tragovima pronađenim širom tropskih i suptropskih oblasti jugozapdne i južne Azije, severne i centralne Afrike i Centralne Amerike starim otprilike 10.000—7.000 godina.[3] Pojam neolitska revolucija 1920. godine uvodi Australijski istoričar i arheolog Čajld da bi opisao prvu veliku poljoprivrednu transformaciju.[4][5][6]
Neolitska revolucija uključivala je mnogo više od jednostavnog usvajanja ograničenog seta tehnika za proizvodnju hrane.[2][7] Male, pokretljive grupe lovaca-sakupljača koje su do tada dominirale ljudskom istorijom transformišu se u sedelačka društva sa izgrađenim selima i kasnije gradovima. Primena specijalizovanih tehnika za kultivisanje useva (npr. sistema za navodnjavanje) i skladištenje radikalno je promenila njihovu prirodnu sredinu i omogućila proizvodnju viška hrane. Ovakav razvoj događaja obezbedio je bazu za nastanak naselja sa velikom gustinom naseljenosti, društvene podele rada, ekonomije razmene dobara i trgovine, umetnosti, arhitekture, kulture, centralizovanih administracija i političkih struktura, hijerarhijskih ideologija, vlasništva, itd. što Ver naziva Urbana revolucija.
Odnos gore navedenih neolitskih karakteristika prema početku poljoprivrede, njihov redosled nastajanja i empirijski odnos jednih prema drugima na različitim neolitskim nalazištima ostaje predmet akademske debate i varira od mesta do mesta, pre nego da je ishod univerzalnih zakona društvene evolucije.[9][10]Levant je video prve razvoje neolitske revolucije od oko 10.000 godina pre nove ere, nakon čega su usledila nalazišta u širem Plodnom polumesecu.
Lovci-sakupljači su imali različite potrebe za život i način života od poljoprivrednika. Oni su stanovali u privremenim skloništima i bili su izuzetno mobilni, kretali su se u malim grupama i imali ograničeni kontakt sa strancima. Njihova ishrana je bila dobro izbalansirana i zavisila je od toga šta im okruženje pruža svake sezone. Budući da je pojava poljoprivrede omogućila podršku većim grupama, poljoprivrednici su živeli u stalnijim naseobinama u područjima koja su bila gušće naseljena nego što bi to moglo podržati način života lovaca i sakupljača. Razvoj trgovačkih mreža i složenih društava doveo ih je u kontakt sa spoljnim grupama.[11]
Međutim, povećanje populacije nije nužno koreliralo sa poboljšanjem zdravlja. Oslanjanje na jedan usev može negativno uticati na zdravlje čak i ako omogućava podršku većem broju ljudi. Kukuruz ima nedostatak određenih esencijalnih aminokiselina (lizina i triptofana) i loš je izvor gvožđa. Fitinska kiselina koju sadrži može sprečiti apsorpciju hranljivih materija. Drugi faktori koji su verovatno uticali na zdravlje ranih poljoprivrednika i njihove pripitomljene stoke, bili su povećan broj parazita i štetočina koje prenose bolesti povezane sa ljudskim otpadom i zagađenom hranom i vodom. Đubriva i navodnjavanje su možda povećali prinose useva, ali bi takođe promovisali širenje insekata i bakterija u lokalnom okruženju, dok je skladištenje zrna privuklo dodatne insekte i glodare.[11]
Compare:Lewin, Roger (2009-02-18) [1984]. „35: The origin of agriculture and the first villagers”. Human Evolution: An Illustrated Introduction (5 изд.). Malden, Massachusetts: John Wiley & Sons (објављено 2009). стр.250. ISBN978-1-4051-5614-1. Приступљено 2017-08-20. „[...] the Neolithic transition involved increasing sedentism and social complexity, which was usually followed by the gradual adoption of plant and animal domestication. In some cases, however, plant domestication preceded sedentism, particularly in the New World.”
Balter, Michael (2005). The Goddess and the Bull: Catalhoyuk, An Archaeological Journey to the Dawn of Civilization. New York: Free Press. 0-7432-4360-9.
Bocquet-Appel, Jean-Pierre, editor and Ofer Bar-Yosef, editor, The Neolithic Demographic Transition and its Consequences, Springer (October 21, 2008), hardcover, 544 pages, 978-1-4020-8538-3, trade paperback and Kindle editions are also available.
Cohen, Mark Nathan (1977)The Food Crisis in Prehistory: Overpopulation and the Origins of Agriculture. New Haven and London: Yale University Press. 0-300-02016-3.
Diamond, Jared (1997). Guns, germs and steel. A short history of everybody for the last 13,000 years.
Diamond, Jared (2002). "Evolution, Consequences and Future of Plant and Animal Domestication". Nature, Vol 418.
Wright, Gary A. (1971). "Origins of Food Production in Southwestern Asia: A Survey of Ideas" Current Anthropology, Vol. 12, No. 4/5 (Oct.–Dec., 1971), pp.447–477
Heiser, Charles B (1990). Seed to Civilization: The Story of Food. W.H. Freeman.
Herr, Richard, ed (1993). Themes in Rural History of the Western World. Iowa State UP.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)CS1 одржавање: Текст вишка: списак аутора (веза)
Mazoyer, Marcel, and Laurence Roudart (2006). A History of World Agriculture: From the Neolithic Age to the Current Crisis. Monthly Review Press.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза) Marxist perspective
Murray, Jacqueline (1970). The First European Agriculture. Edinburgh UP.
Oka, H-I (2012). Origin of Cultivated Rice. Elsevier.
Price, T.D. and A. Gebauer, eds. Last Hunters – First Farmers: New Perspectives on the Prehistoric Transition to Agriculture (1995)
Srivastava, Vinod Chandra, ed. History of Agriculture in India (5 vols., 2014). From 2000 BC to present.
Stevens, C.E. "Agriculture and Rural Life in the Later Roman Empire" in Cambridge Economic History of Europe, Vol. I, The Agrarian Life of the Middle Ages (Cambridge UP, 1971)
Teall, John L. (1959). „The grain supply of the Byzantine Empire, 330–1025”. Dumbarton Oaks Papers. 13: 87—139. JSTOR1291130. doi:10.2307/1291130.
Yasuda, Y., ed. The Origins of Pottery and Agriculture (SAB, 2003)
Collingham, E.M. The Taste of War: World War Two and the Battle for Food (Penguin, 2012)
Kerridge, Erik. "The Agricultural Revolution Reconsidered." Agricultural History ( 1969) 43:4, 463–475. Agricultural History. 43 (4): 463—475. 1969. Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ), in Britain, 1750–1850
Mintz, Sidney (1986). Sweetness and Power: The Place of Sugar in Modern History. Penguin.
Reader, John (2008). Propitious Esculent: The Potato in World History. Heinemann. a standard scholarly history
Salaman, Redcliffe N (2010). The History and Social Influence of the Potato. Cambridge.
Ambrosoli, Mauro (1997). The Wild and the Sown: Botany and Agriculture in Western Europe, 1350–1850. Cambridge UP.
Brassley, Paul, Yves Segers, and Leen Van Molle, eds (2012). War, Agriculture, and Food: Rural Europe from the 1930s to the 1950s. Routledge.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)CS1 одржавање: Текст вишка: списак аутора (веза)
Brown, Jonathan (1987). Agriculture in England: A Survey of Farming, 1870–1947. Manchester UP.
Dovring, Folke, ed (1965). Land and labor in Europe in the twentieth century: a comparative survey of recent agrarian history. Springer.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)CS1 одржавање: Текст вишка: списак аутора (веза)
Moon, David. The Plough that Broke the Steppes: Agriculture and Environment on Russia's Grasslands, 1700–1914 (Oxford UP, 2014)
Slicher van Bath, B.H. The Agrarian History of Western Europe, AD 500–1850 (Edward Arnold, reprint, 1963)
Thirsk, Joan, et al. The Agrarian History of England and Wales (Cambridge University Press, 8 vols., 1978)
Williamson, Tom (2002). Transformation of Rural England: Farming and the Landscape 1700–1870. Liverpool UP.
Zweiniger-Bargielowska, Ina, Rachel Duffett, and Alain Drouard, eds (2011). Food and war in twentieth century Europe. Ashgate.CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)CS1 одржавање: Текст вишка: списак аутора (веза)