From Wikipedia, the free encyclopedia
Ksantelazma kapka oka (lat. xanthelasma palpebrae) je dobroćudno (benigno) nakupljanje lipida (masnoće) i gigantskih penušavih ćelija u koži kapka. Može biti važan indikator narušenog metabolizma masti u jetri, kod određenih hroničnih bolesti.[1]
Ksantelazma kapka oka | |
---|---|
Sinonimi | Xanthelasma palpebrarum |
Specijalnosti | oftalmologija |
Ksantelazma je benigno stanje koje nikada ne dovodi do ozbiljnih posledica, ali je kozmetički neugodno, a većina pacijenata je nezadovoljna svojim imidžom i traže savet lekara. U tom smislu pacijenti često posećuju dermatološke ordinacije, klinike za rekonstruktivnu hirurgiju i oftalmološke klinike tražeći trajna rešenja.[2]
Ksantelazma je neuobičajena lezija kože u opštoj populaciji sa grubom incidencom od 1,2%. Češće je kod žena nego kod muškaraca. Starost početka se kreće od 20 do 70 godina, ali se najčešće viđa između 35 i 55 godina.[3][4]
Češće se javljaju kod žena, kojima ne predstavlja značajan estetski problem jer se može prekriti šminkom.
Ksantelazma je stanje u kome se meke, žute papule ili plakovi ispunjeni holesterolom formiraju preko medijalnog kantusa gornjeg kapaka. Nekoliko zdravstvenih stanja povezano je sa pojavom ksantelazme kapka, uključujući:[2]
Ksantelazm se primećuje i kod pacijenata koji su ranije imali eritrodermu, generalizovanu inflamatornu dermatozu kože i kod pacijenata koji su ranije imali kontaktni dermatitis. Može biti prediktor ishemijske bolesti srca, infarkta miokarda ili sistemske ateroskleroze.[5]
U ovim stanjima treba imati u vidu ksantelazmu u diferencijalnoj dijagnozi i razmatrati odgovarajuću procenu i upravljanje ovim stanjem. Ova aktivnost naglašava ulogu interprofesionalnog tima u zbrinjavanju pacijenata sa ovim stanjem.
Ranije se smatralo da ksantelazme nastaju samo kod osoba sa povišenim nivoima masnoća i holesterola u krvi. Polovina osoba sa ksantelazmama ima uredan nalaz lipida u krvi, i kod njih je genetski faktor najznacajniji uzročnik.
Ksantelazme mogu biti udružene i sa hiperlipidemijom zbog šećerne bolesti, bilijarne ciroze, ateroskleroze.
Kod kantelazme epidermis je pošteđen, a takođe i papilarni dermis. U retikularnom dermisu, inflamatorni infiltrat je perivaskularni i sastoji se od mešovitih ćelija, uključujući mono i višejezgrene penaste ćelije unutar citoplazmatskih vakuola opterećenih lipidima u površinskom retikularnom dermisu. Potkožni masni sloj je obično pošteđen.
Bolest se manifestuje u vidu žućkastih masnih pločastih naslaga koje su blago izdignute iznad ravni kože, u unutrašnjim uglovima očnih kapaka. Ove naslage u vidu papula se ne mogu stisnuti i neće nestati same već će rasti s vremenom.[6][7]
Dijagnoza je jednostavna i postavlja se fizikalnim pregledom.
Kod pacijenti sa ksantelazmama treba preventivno urade biohemijske analize nivoa lipida u krvi, radi njihove korekcije ukoliko je potrebna, i eventualnog otkrivanja pratećih hroničnih bolesti sa narušenim metabolizmom masti.
Pošto veliki broj osoba sa ksantelazmom ima poremećaj lipida, preporučuje se merenje serumskog lipidnog profila. Takođe se može uraditi panel jetre, test funkcije štitne žlezde, glukoza u krvi natašte ili ako pacijent ima šećernu bolest, nivo glikozilovanog hemoglobina meri kontrolu šećera u krvi u poslednja 3 meseca. U većini slučajeva, nivoi holesterola i triglicerida su povišeni, a nivo lipoproteina visoke gustine (HDL) je smanjen. Da bi se precizno izmerio profil lipida, pacijenti treba da poste najmanje 12 sati.
Ksantelazme se najčešće uklanjaju radiotalasima, čija je primena potpuno bezbedna za područje oko očiju za razliku od laserskog uklanjanja. Za potpuno uklanjanje najčešće je dovoljan jedan tretman.[8] Za veće i duboko smeštene ksantelazme potrebno je ponekad tretman ponoviti.[9]
Tokom intervencije pacijentu se prvo ubrizgava mala količina lokalnog anestetika, da bi se potom pomoću radiotalasne omče toplotnim efektom lagano vršilo topljenje naslage masnoće. Nakon intervencije zaostaju krastice koje išćezacvaju za sedam do deset dana.
Studija koju su sproveli Christoffersen i saradnici,[10] smatraju da ksantelazma može biti prediktor rizika za infarkt miokarda, ishemijsku bolesti srca, tešku aterosklerozu, i smrti u opštoj populaciji, nezavisno od poznatih kardiovaskularnih faktora rizika (npr holesterola u plazmi, koncentracije triglicerida).
Sa druge strane, arcus senilis rožnjače nije utvrđen kao važan prediktor rizika kod ksantelazme.[10]
Nakon uspešne intervencije radiotalasima ksantelazma na ostavlja ožiljke.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.