Karipska zajednica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Karipska zajednica ( ili ) organizacija je od petnaest karipskih nacija i nezavinih zemanja sa primarnim ciljem da promoviše ekonomsku integraciju i kooperaciju među svojim članovima, da bi se osiguralo da su koristi od integracije jednako raspodeljene i da bi se koordinirala spoljna politika.[5] Organizacija je osnovana 1973. Njene glavne aktivnosti uključuju koordinaciju ekonomskih politika i planiranje razvoja; osmišljavanje i uspostavljanje posebnih projekata za manje razvijene zemlje iz njegove nadležnosti; deluje kao jedinstveno regionalno tržište za mnoge svoje članice (jedinstveno tržište ); i rešavanje regionalnih trgovinskih sporova. Sedište sekretarijata je u Džordžtaunu, Gvajana. je zvanični posmatrač Ujedinjenih nacija.[6]
Zastava | |
Himna: „Slaveći CARICOM”[1] | |
Puni članovi
Pridruženi članovi
Posmatrači | |
Sedište sekretarijata | Džordžtaun, Gvajana |
Largest gradovi |
|
Zvanični jezici | engleski, holandksi, francuski, španski |
radni jezik | engleski |
Religija | 15 verskih uverenja
|
Type | Politička i ekonomska unija |
Zemlje članice | 15 punih članova 5 pridruženih članova 8 posmatrača |
Vlada | Nadnacionalna organizacija |
• Predsedavajući | Alen Častanet |
• Generalni sekretar | Irvin Larok |
Uspostavljanje | |
• Ugovor iz Čagvaramasa | 4. jul 1973 |
• Revidirani ugovor iz Čagvaramasa | 2001 |
Površina | |
• Totalno | 458.480 km2 (177.020 sq mi) |
Populacija | |
• 2019 procena | 18.482.141[2] |
• Gustina | 90/sq mi (34,7/km2) |
GDP (PPP) | 2018 procena |
• Total | $145,3 milijardi[3] |
• Po glavi | $7,955 |
GDP (nominalno) | 2019 procena |
• Total | $81,987 milijardi |
• Po glavi | $4.436 |
HDI (2018) | 0.730[4] high |
Vebsajt |
su osnovali delovi Kariba sa engleskog govornog područja, a trenutno obuhvata sve nezavisne anglofonske ostrvske zemlje plus Belize, Gvajanu i Montserat, kao i sve ostale Britanske karipske teritorije i Bermude kao pridružene članice. Engleski je bio jedini radni jezik tokom 1990-ih. Organizacija je postala višejezična dodavanjem Surinama na kome se govori holandski 1995. i frankofonskog Haitija 2002. godine. Pored toga, sugerisano je da i španski postane radni jezik.[7] U julu 2012. godine je najavio da se razmatra dodela statusa službenog jezika francuskom i holandskom.[8] Godine 2001, šefovi vlada su potpisali revidirani Ugovor iz Čagvaramasa kojim su uklonjene prepreke ostvarenju ideje o zajedničkom tržištu CARICOM zemalja članica. Deo revidiranog ugovora uspostavlja i sprovodi Karipski Sud pravde.