Indo-skitsko carstvo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Indo-Skiti (takođe zvani Indo-Sakas) bili su grupa nomadskih iranskih naroda koji su vodili poreklo od Saka i Skita koji su migrirali na jug u zapadne i severne delove južne Azije (Sogdijana, Baktrija, Arahozija, Gandara, Sind, Kašmir, Pundžab, Harajana, Utar Pradeš, Bihar, Radžastan, Gudžarat i Maharaštra) od sredine 2. veka pne do 4. veka.
Indo-skitsko kraljevstvo | |||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
око 150 pne–400 | |||||||||||||||||||
Teritorije (zeleno) i ekspanzije (žuto) Indo-skitskog kraljevstva u njegovom najvećem obimu. | |||||||||||||||||||
Prestonica |
| ||||||||||||||||||
Zajednički jezici | Skitski, grčki pali (karoštijsko pismo) sanskrit, prakrit (brahmansko pismo) verovatno aramejski | ||||||||||||||||||
Religija | |||||||||||||||||||
Vlada | Monarhija | ||||||||||||||||||
kralj | |||||||||||||||||||
• 85–60 pne | maues | ||||||||||||||||||
• 10 | Hajatrija | ||||||||||||||||||
Istorijska era | Antika | ||||||||||||||||||
• Uspostavljen | око 150 pne | ||||||||||||||||||
• Ukinut | 400 | ||||||||||||||||||
Površina | |||||||||||||||||||
20 proc.[2] | 2.600.000 km2 (1.000.000 sq mi) | ||||||||||||||||||
|
Istorija Južne Azije Istorija Indije | |||||
---|---|---|---|---|---|
Kameno doba | 70.000–7000. p. n. e. | ||||
Kultura Mergar | 7000–3300. p. n. e. | ||||
Civilizacija doline Inda | 3300.
–1700. p. n. e. | ||||
Kasna Harapa kultura | 1700–1300. p. n. e. | ||||
Vedska civilizacija | 1500–500. p. n. e. | ||||
· Kraljevstva antičke Indije | · 1200–700. p. n. e. | ||||
Mahadžanapadi | 700–300. p. n. e. | ||||
Carstvo Magada | 684–26. p. n. e. | ||||
· Maurijsko carstvo | · 321–184. p. n. e. | ||||
Srednja kraljevstva Indije | 230. p. n. e.–1279. n. e. | ||||
· Satavahana carstvo | · 230. p. n. e.–199. n. e. | ||||
· Kušansko carstvo | · 60–240. | ||||
· Gupta carstvo | · 240–550. | ||||
· Čola carstvo | · 848–1279. | ||||
Islamski sultanati u Indiji | 1210–1596. | ||||
· Delhijski sultanat | · 1206–1526. | ||||
· Dekanski sultanati | · 1490–1596. | ||||
Hojsala carstvo | 1040–1346. | ||||
Vidžajanagarsko carstvo | 1336–1565. | ||||
Mogulsko carstvo | 1526–1707. | ||||
Marata carstvo | 1674–1818. | ||||
Kolonijalna Indija | 1757–1947. | ||||
Podela Indije | 1947– | ||||
Istorije država Republika Indija · Pakistan · Bangladeš Šri Lanka · Nepal · Butan · Maldivi | |||||
Regionalne istorije Pendžab · Južna Indija · Tamil Nadu · Bengal · Asam Pakistanski regioni · Sind · Tibet |
Prvi kralj Saka u Južnoj Aziji bio je Majes/Moga (1. vek pne) koji je uspostavio vlast Saka u Gandari i dolini Inda. Indo-Skiti su proširili svoju nadmoć nad severozapadnom Indijom, pokoriviši Indo-Grke i druga lokalna kraljevstva. Indo-Skiti su bili potčinjeni Kušanskom carstvu, bilo Kudžula Kadfize ili Kaniška.[3] Ipak, Sake su nastavili da vladaju kao satrapijama,[4] formirajući Severne i Zapadne Satrape. Moć vladara Sake počela je da opada u II veku pne nakon što su Indo-Skiti bili poraženi od satavahanskog cara Gautamiputra Satakarnija.[5][6] Indo-skitska vladavina na severzoapadu Indijskog potkontinenta prestala je kad je poslednji Zapadni Satrap Rudrasimha poražen od Guptijskog cara Čandragupte 395. godine.[7][8]
Invazija severnih regiona Indijskog potkontinenta od strane skitskih plemena iz centralne Azije, koja se često naziva i indo-skitskom invazijom, igrala je značajnu ulogu u istoriji Indijskog potkontinenta kao i okolnih zemalja. Zapravo, indo-skitski rat samo je jedno poglavlje u događajima koje je pokrenula nomadsko begstvo centralnoazijaca od sukoba sa plemenima kao što je Sjungnu u veku pne, što je imalo trajne efekte na Baktriju, Kabul i Indijski potkontinent, kao i daleki Rim na zapadu, i bliže na zapadu u Partiji.
Drevni rimski istoričari, uključujući Arijana[9] i Klaudija Ptolomeja, pomenuli su da su drevne Sake ('Sakaj') bili nomadski narod.[10] Italo Ronka u svojoj detaljnoj studiji Ptolomejevog poglavlja navodi: „Zemlja Saka pripada nomadima, oni nemaju gradove, već žive u šumama i pećinama”.[11]