Dona Heravej
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dona Heravej (енгл. ; Denver, 6. septembar 1944) istaknuta je profesorka emerita na katedrema istorija svesti i ženske studije kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu, SAD. Kao ugledna naučnica u polju naučnih i tehnoloških studija, Heravej je ranih 90-ih godina opisivana više kao „feministkinja, nego kao neomarksistkinja i postmodernistkinja.”[1] Autor je brojnih knjiga i eseja koje postavljaju pitanja o nauci i feminizmu, kao što su „Manifest kiborga: nauka, tehnologija i socijalistički feminizam u poznom dvadesetom veku” (1985) i „Situirana znanja: pitanje nauke u feminizmu i privilegija parcijalnih perspektiva” (1988).
Dona Heravej | |
---|---|
Puno ime | Dona Džin Heravej |
Datum rođenja | (1944-09-06)6. septembar 1944. (79 god.) |
Mesto rođenja | Denver, Kolorado |
Obrazovanje | Univerzitet Jejl, Colorado College |
Interesovanja | Feminizam |
Zvanični veb-sajt | |
Heravej predaje ženske studije i istoriju nauke na havajskom univerzitetu i na univerzitetu Džons Hopkins. Septembra 2000. godine, Heravej je nagrađena najvišom počasnom titulom od strane udruženja za društvene studije nauke (Society for Social Studies of Science - 4S), nagradom Dž. D. Bernal, za životno dostignuće u njenom polju nauke. Njeni radovi su umnogome doprineli izučavanju odnosa čovek-mašina i čovek-životinja. Takođe, njeni radovi su izazvali brojne debate u primatologiji, biologiji i filozofiji.[2] Heravej je od 1990. do 1996. godine sarađivala sa eminentnom feminističkom teoretičarkom Lin Rendolf. Njihova povezanost specifičnih ideja o feminizmu, tehno-nauci, političkoj svesti i drugim društvenim problemima je stvorila sliku i narativ Heravejine knjige..[3]