Dinastija Ngujen
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dinastija Ngujen ili kuća Ngujen (vijetnamski 家阮; han-nom: 阮朝, ) bila je zadnja carska familija Vijetnama.[1] Njihova pradavna linija može se pratiti do početka nove ere. Međutim, tek sredinom šesnaestog veka najambicioznija porodična grana, Ngujenskih vladara je uspela da osvoji, kontroliše i uspostavi feudalnu vlast nad velikom teritorijom.[2]
Kraljevstvo Dajvijet (1802–1804) Đại Việt quốc (大越國) Kraljevstvo Vijetnam (1804–1839) Việt Nam quốc (越南國) Carstvo Dajnam (1839–1945) Đại Nam quốc (大南國) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1802–1945 | |||||||||||||
Levo: Kraljevski standard (1802–1885) Desno: Kraljevski standard (1920–1945) | |||||||||||||
Himna: "Dang dan kung" | |||||||||||||
Viet Nam u svom najvećem teritorijalnom obimu 1829 (pod carom Minj Mang), sa naznačenom na modernom političkom mapom | |||||||||||||
Status | Carstvo (1802–1883) Frencuski protektorat (1883–1945) | ||||||||||||
Prestonica | Hue | ||||||||||||
Zajednički jezici | vijetnamski | ||||||||||||
Religija | neokonfučijanizam, budizam, katoličanstvo | ||||||||||||
Vlada | Apsolutna monarhija | ||||||||||||
car | |||||||||||||
• 1802–1820 (prvi) | Gia Long | ||||||||||||
• 1926–1945 (zadnji) | Bao Daj | ||||||||||||
Istorija | |||||||||||||
• Krunisanje Gia Long | 1. jun 1802 | ||||||||||||
• Frencuska invazija | 1. septembar 1858 | ||||||||||||
• Treaty of Saigon | 5. jun 1862 | ||||||||||||
• Ugovor iz Hue | 25. avgust 1883 | ||||||||||||
• Ugovor iz Hue | 6. jun 1884 | ||||||||||||
• Deo Francuske Indokine | 17. oktobar 1887 | ||||||||||||
• Japanska invazija | 22. septembar 1940 | ||||||||||||
• Japanska marionetska država | 11. mart 1945 | ||||||||||||
30. avgust 1945 | |||||||||||||
Populacija | |||||||||||||
• 1830 | 7.600.000 | ||||||||||||
• 1860 | 10.000.000 | ||||||||||||
Valuta | Van, Tien, i Lang Piastre (od 1885) | ||||||||||||
| |||||||||||||
Danas deo | Vijetnam Laos Kambodža |
Dinastička vladavina počela je sa usponom na presto 1802. godine Gia Longa, nakon što je okončana prethodna dinastija Taj Son. Tokom svog postojanja, carstvo je postepeno apsorbovala Francuska tokom nekoliko decenija. Ovo je počelo kampanjom Kočinkina 1858. godine koja je dovela do okupacije južnog područja Vijetnama. Usledio je niz neravnopravnih ugovora; okupirana teritorija postala je francuska kolonija Sagonskim sporazumom 1862. godine, a Sporazum iz Hue 1863. dao je Francuskoj pristup vijetnamskim lukama i povećao kontrolu nad njegovim spoljnim poslovima. Konačno, Sporazum iz Hue 1883. i 1884. uspostavili su protektorat nad preostalim vijetnamskim teritorijama, podelivši ga na Protektorat Anam i Tonkin pod samo nominalnom vladavinom dinastije Ngujen. Oni su 1887. godine spojeni sa Kočinkinom i Kambodžom, čime je formirana Francuska Indokina.[3]
Dinastija Ngujen je zadržala formalni status cara Anama i Tonkina u Indokiniji do Drugog svetskog rata. Japan je okupirao Indokinu sa francuskom saradnjom 1940. godine, ali kako se činilo da je rat sve više izgubljen, Japanci su srušili francusku administraciju u martu 1945. i proglasili nezavisnost svojih konstitutivnih zemalja. Carstvo Vijetnama pod carem Bao Dajem bilo je nominalno nezavisna japanska marionetska država tokom poslednjih meseci rata. To se završilo abdikacijom Bao Đaja nakon predaje Japana i komunističke revolucije od strane antikolonijalnog Vijetmina u avgustu 1945. Ovim je okončana 143-godišnja vladavina dinastije Ngujen.