![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Lorenz_attractor_yb.svg/langsr-640px-Lorenz_attractor_yb.svg.png&w=640&q=50)
Dinamički sistem
From Wikipedia, the free encyclopedia
U matematici, dinamički sistem je sistem u kome funkcija opisuje vremensku zavisnost od tačke u geometrijskom prostoru. Primeri obuhvataju matematičke modele koji opisuju njihanje klatna časovnika, protok vode u cevi, i broj riba svakog proleća u jezeru.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Lorenz_attractor_yb.svg/640px-Lorenz_attractor_yb.svg.png)
U bilo kojem trenutku, dinamički sistem ima stanje dato putem N-torke realnih brojeva (vektora) koji se mogu predstaviti tačkom u odgovarajućem prostoru stanja (geometrijska mnogostrukost). Pravilo evolucije dinamičkog sistema je funkcija koja opisuje koja buduća stanja slede iz trenutnog stanja. Često je funkcija deterministička, odnosno za određeni vremenski interval samo jedno buduće stanje sledi iz trenutnog stanja.[1][2] Međutim, neki sistemi su stohastični, tako da slučajni događaji takođe utiču na evoluciju promenljivih stanja.
U fizici, dinamički sistem se opisuje kao „čestica ili grupa čestica čije stanje varira tokom vremena i na taj način se pokorava diferencijalnim jednačinama koje obuhvataju vremenske derivate.”[3] Da bi se predvidelo buduće ponašanje sistema, proizvodi se analitičko rešenje takvih jednačina ili njihova integracija tokom vremena pomoću kompjuterske simulacije.
Proučavanje dinamičkih sistema je fokus teorije dinamičkih sistema, koji ima primenu u širokom spektru oblasti kao što su matematika, fizika,[4][5] biologija,[6] hemija, inženjerstvo,[7] ekonomija,[8] i medicina. Dinamički sistemi su osnovni deo teorije haosa, dinamike logističke mape, teorije bifurkacije, procesa samosklapanja i samoorganizacije, i koncepta ivice haosa.