![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Van_Gogh_from_Space.jpg/640px-Van_Gogh_from_Space.jpg&w=640&q=50)
Cvetanje mora
From Wikipedia, the free encyclopedia
Cvetanje algi, često nazvano i cvetanje vode, odnosno mora, je masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnožavanje oboji površinu vode zeleno, a u posebnim slučajevima plavo ili crveno, voda postaje mutna i puna "oblaka". Razlog je najčešće preterana količina hranjivih tvari, najčešće u obliku fosfata, u vodi.[1][2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Van_Gogh_from_Space.jpg/640px-Van_Gogh_from_Space.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/River_algae_Sichuan.jpg/640px-River_algae_Sichuan.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a9/Algal_bloom_20040615.jpg/640px-Algal_bloom_20040615.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Cwall99_lg.jpg/640px-Cwall99_lg.jpg)
Cvetanje toksičnih fitoplanktonskih organizama, koji svojim masovnim razmnožavanjem povećano troše kiseonik, može biti uzrok masovnom trovanju riba, ptica pa čak i ljudi, danas privlači sve veču pažnju naučnika širom sveta.
U akvatoriju Jadrana ova pojava prvi put je opisana 1729. g., a bilo je zahvaćeno područje srednjeg i severnog Jadrana. Nakon je više od sto godina, tačnije, 1872. g. objavljen je prvi rad o ovoj pojavi. Te iste godine laici su pojavu nazvali prljavim morem, terminom koji se i danas može čuti. Od navedene godine ta se pojava se javljala periodično svakih desetak godina, a danas podaci ukazuju na činjenicu, da kako prostorna, tako i vremenska učestalost otrovnih cvatnji stalno raste.
Hoće li se cvetanje mora razviti zavisi o nizu činioca kao što su: temperatura, slanost, jačina morkih struja, količina svjetlosti, organskog otpada, ... Na jedan od razloga, koncentraciju hranjivih soli, uticaj imaju dotoci severnojadranskih reka, od kojih reka Pad unosi više od polovine ukupnoga fosfora i azota, odnosno oko 75% neorganskih oblika hranjivih soli. Najveći deo toga unosa je antropogenog porekla. Povišenje bilo kojeg od ovih činioca dovodi do povećanja produktivnosti - proces poznat kao eutrofikacija.
Uzročnici toksičnog cvetanja najvećim su delom organizmi iz grupe dinoflagelata, manjim delom iz grupe dijatomeja, te cijanobakterije (modrozelene alge).