Aktivno galaktičko jezgro
From Wikipedia, the free encyclopedia
Aktivno galaktičko jezgro (engl. ) je kompaktni region u središtu galaksije koja ima mnogo veću luminoznost od normalne nad barem delu elektromagnetnog spektra s karakteristikama koje ukazuju da svetlost ne proizvode zvezde. Takva suvišna nezvezdana emisija uočena je u radio, mikrotalasnim, infracrvenim, optičkim, ultraljubičastim, rendgenskim i gama zračnim talasnim opsezima. Galaksija koja ima AGN naziva se „aktivna galaksija”. Prema teoretskim pretpostavkama nezvezdano zračenje iz AGN je rezultat nagomilavanja materije u supermasivnoj crnoj rupi u središtu galaksije.
Aktivna galaktička jezgra su najsvetliji perzistentni izvori elektromagnetnog zračenja u univerzumu, i kao takvi se mogu koristiti kao sredstvo za otkrivanje udaljenih objekata; njihova evolucija kao funkcija kosmičkog vremena takođe postavlja ograničenja na modele kosmosa.
Uočene karakteristike AGN zavise od nekoliko svojstava kao što su masa centralne crne rupe, brzine nagomilavanja gasa u crnoj rupi, orijentacije akrecionog diska, stepena zatamnjenja nukleusa od prašinom, i prisustva ili odsustva mlazeva.
Brojne potklase AGN su definisane na osnovu njihovih uočenih karakteristika; najmoćniji AGN su klasifikovani kao kvazari. Blazar je AGN sa mlazom koji je okrenut ka Zemlji, u kome je zračenje iz mlaza pojačano relativističkim zračenjem.