Šuga
From Wikipedia, the free encyclopedia
Šuga (engl. od lat. - češati,[9] kolokvijalno poznata kao sedmogodišnji svrab,[1]) zarazna je infekcija kože uzrokovana gnjidom .[1][3] Ovi paraziti su mali i obično nisu direktno vidljivi. Oni žive u koži domaćina, uzrokujući intenzivni alergijski svrab. Kod životinja je infekcija uzrokovana različitom vrstom šugarca. Svetska zdravstvena organizacija klasifikuje šugu kao bolest povezanu sa vodom.[4] Bolest se može preneti sa objekata, mada do prenosa najčešće dolazi direktnim dodirom, i rizik od oboljevanja je proporcionalan dužini kontakta. Inicijalna infekcija traje četiri do šest nedelja nakon čega postaje simptomatična. Reinfekcija se može manifestovati u toku 24 sata. Pošto su simptomi alergijski, oni se zadržavaju znatno dugo nakon eradikacije parazita. Krustava šuga, ranije poznata kao Norveška šuga, je ozbiljnija forma infekcije koja je često povezana sa imunosupresijom.
Šuga | |
---|---|
Sinonimi | Sedmogodišnji svrab[1] |
Uvećani pogled na izdubljeni trag grinja. Ljuskasta mrlja s leve strane nastala je grebanjem i označava mesto ulaska grinje u kožu. Grinja je zakopana gore desno, gde se može videti kao tamna mrlja na kraju. | |
Specijalnosti | Infektivne bolesti, dermatovenerologija |
Simptomi | Svrabež, osip nalik prištu[2] |
Vreme pojave | 2–6 nedelje (prva infekcija), ~1 dan (naknadne infekcije)[2] |
Uzroci | grinje, koje se šire bliskim kontaktom[3] |
Faktori rizika | Pretrpani životni uslovi (ustanove za brigu o deci, grupni domovi, zatvori), nedostatak pristupa vodi[3][4] |
Dijagnostički metod | Na osnovu simptoma[5] |
Slična oboljenja | seboroični dermatitis, herpetiformni dermatitis, pedikuloza, atopijski ekcem[6] |
Lekovi | permethrin, krotamiton, lindan, ivermektin[7] |
Frekvencija | 204 miliona / 2,8% (2015)[8] |
Najčešći simptomi su jak svrab i osip nalik bubuljicama.[2] Povremeno se na koži mogu pojaviti rupice.[2] Kod prve infekcije, zaražena osoba će obično razviti simptome u roku od dve do šest nedelja.[2] Tokom druge infekcije, simptomi mogu početi u roku od 24 sata.[2] Ovi simptomi mogu biti prisutni na većem delu tela ili samo na određenim područjima, poput zglobova, između prstiju ili duž struka.[2] Glava može biti zahvaćena, ali to je tipično samo kod male dece.[2] Svrab je često gori noću.[2] Grebanje može izazvati oštećenje kože i dodatnu bakterijsku infekciju na koži.[2]
Šuga je uzrokovana infekcijom ženkom grinja Sarcoptes scabiei var. hominis, ektoparazita.[3] Grinje se ukopavaju u kožu da žive i polažu jaja.[3] Simptomi šuge su posledica alergijske reakcije na grinje.[2] Često je samo 10 do 15 grinja uključeno u infekciju.[2] Šuga se najčešće širi tokom relativno dugog perioda direktnog kontakta sa kožom sa zaraženom osobom (najmanje 10 minuta), poput onog koji se može javiti tokom seksa ili zajedničkog života.[3][10] Do širenja bolesti može doći čak i ako osoba još nije razvila simptome.[11] Skučeni životni uslovi, poput onih u ustanovama za brigu o deci, grupnim domovima i zatvorima, povećavaju rizik od širenja.[3] Područja sa nedostatkom pristupa vodi takođe imaju veće stope bolesti.[4] Krastava šuga je teži oblik bolesti.[3] Obično se javlja samo kod osoba sa slabim imunskim sistemom, a ljudi mogu imati milione grinja, što ih čini mnogo zaraznijim.[3] U tim slučajevima može doći do širenja infekcije tokom kratkog kontakta ili kontaminiranim predmetima.[3] Grinja je vrlo mala i obično nije direktno vidljiva.[3] Dijagnoza se zasniva na znacima i simptomima.[5]
Dostupni su brojni lekovi za lečenje inficiranih, uključujući kreme sa permetrinom, krotamitonom i lindanom i ivermektin.[7] Seksualni kontakti tokom poslednjih mesec dana i ljudi koji žive u istoj kući takođe bi trebalo da budu tretirani istovremeno.[11] Posteljinu i odeću koja je korištena u poslednja tri dana treba prati u vrućoj vodi i osušiti u toploj sušilici.[11] Kako grinja ne živi više od tri dana izvan ljudske kože, nije potrebno više pranja.[11] Simptomi se mogu nastaviti dve do četiri nedelje nakon tretmana.[11] Ako se nakon ovog vremena simptomi nastave, moguće je da je potrebno ponovno lečenje.[11]
Šuga je jedan od tri najčešća kožna oboljenja kod dece, uz lišajeve i bakterijske infekcije kože.[12] Od 2015. godine pogađa oko 204 miliona ljudi (2,8% svetske populacije).[8] Podjednako je uobičajena kod oba pola.[13] Češće su pogođeni mladi i stari.[5] Takođe se češće javlja u zemljama u razvoju i tropskoj klimi.[5] Engleski naziv potiče od лат. , 'ogrebati'.[9] Druge životinje ne šire ljudsku šugu.[3] Infekcija kod drugih životinja obično je uzrokovana malo drugačijim, ali srodnim grinjama i poznata je kao sarkoptična šuga.[14]