From Wikipedia, the free encyclopedia
Krupanj je gradsko naselje u Srbiji koje administratoivno pripada opštini Krupanj u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4912 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4795 stanovnika).
Krupanj | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Mačvanski |
Opština | Krupanj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 4912 |
Geografija | |
Koordinate | |
Nadmorska visina | 318 m |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 15314 |
Pozivni broj | 015 |
Registarska oznaka | Datoteka:LODatoteka: |
Prvi arheološki nalazi u Krupnju datiraju još iz perioda neolita i to u vidu ostataka keramike i jedne sekire od lakog belog kamena. Na ulazu u grad postoje ostaci rimskog naselja sa fragmentima rimske keramike - ostatak objekta poznatiji kao Datoteka:Vila RustikaDatoteka:.
Naziv Krupanj prvi put se pojavljuje u dubrovačkim spisima iz 1417. godine, a dubrovački pisari Italijani najčešće su ga zapisivali kao Datoteka:CrupagnDatoteka:.
Razvojem rudarstva u srednjem veku, Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi. Današnja oblast Rađevina je 1459. potpala pod tursku vlast.
Za vreme Prvog srpskog ustanka, Krupanj je prvi put oslobodio hajdučki harambaša Đorđe Obradović Ćurčija i njegova četa hajduka, u leto 1804. godine, a značajnu ulogu u borbi protiv Turaka imao je i knez Krsta Ignjatović, vojvoda rađevski.
Godine 1837. u Krupnju je otvorena prva škola, a 1842. godine izgrađena je crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg. Nakon iseljavanja turaka iz Rađevine porušena je turska tvrđava Soko grad a na tom mestu je izgrađen manastir Sv. Nikolaja. Po naređenju kneza Mihaila Obrenovića, načelnik rađevskog sreza, kapetan Petar Radojlović, organizovao je 1862. godine rušenje tvrđave.
Krajem 19. veka u varošici je sagrađena topionica olova i antimona sa pratećim objektima među kojima se izgledom izdvajala zgrada u kojoj je stanovao upravnik podrinjskih rudnika Svetozar Mašin sa suprugom Dragom (kasnije kraljicom, suprugom kralja Aleksandra Obrenovića).
Na prostoru Mačkovog Kamena, na planini Jagodnji, u neposrednom zaleđu Krupnja, vodila se jedna od velikih bitaka srpske vojske u Prvom svetskom ratu. U toj bici ranjen je i princ Đorđe Karađorđević, a ukupni gubici na obe strane cene se na oko 23.000 ljudi. U spomen na te događaje podignute su crkva spomen-kosturnica Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju i spomen-kapela na Mačkovom Kamenu (dela arhitekte Momira Korunovića).
Godine 1922. osnovano je prvo sportsko udruženje Rađevac, a u čast kapetana Petra Radojlovića u Krupnju je 1927. godine osnovano sportsko i kulturno društvo Radojlović koje je postojalo sve do Drugog svetskog rata.
U Drugom svetskom ratu, nakon bitke za Krupanj 1941. godine, nemačka kaznena ekspedicija je spalila Krupanj, izuzev zgrade stare apoteke (vila Pere Despića), crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnice, zadužbine Nikole Spasića, trgovca iz Beograda.
Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se šezdesetih godina razvila i industrija tekstila (veliki proizvodni kapaciteti viskoznih tkanina i pozamanterijske robe), proizvodnja kartonske ambalaže, kontaktnih sočiva, sušenog voća, mala privreda, trgovina i turizam.
Naselje je smešteno u dolinsko proširenje kroz koga protiču četiri brze rečice na kojima je podignuto 15 mostova, sa planinskim zaleđem Jagodnje, Boranje i Sokolskih planina, sa parkovima, savremenim zdanjem Doma kulture (delo arhitekte Ivana Antića), sportskim terenima, bazenom i ugostiteljskim objektima .
Među najpoznatijim Krupnjcima su geograf i akademik Borivoje Ž. Milojević (1885-1967) po kome osnovna škola u Krupnju nosi ime, zatim:
U naselju Krupanj živi 3826 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,5 godina (35,7 kod muškaraca i 37,2 kod žena). U naselju ima 1565 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
m | ž | |||
? | 9 | 9 | ||
80+ | 12 | 28 | ||
75-79 | 36 | 60 | ||
70-74 | 45 | 77 | ||
65-69 | 76 | 102 | ||
60-64 | 107 | 110 | ||
55-59 | 124 | 143 | ||
50-54 | 192 | 180 | ||
45-49 | 230 | 256 | ||
40-44 | 203 | 250 | ||
35-39 | 173 | 212 | ||
30-34 | 152 | 153 | ||
25-29 | 181 | 160 | ||
20-24 | 189 | 208 | ||
15-19 | 175 | 206 | ||
10-14 | 181 | 174 | ||
5-9 | 128 | 153 | ||
0-4 | 115 | 103 | ||
prosek | 35.7 | 37.2 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 983 | 80 | - | 18 | 253 | 34 | 61 | 130 | 52 | 39 |
Ženski | 767 | 42 | - | 5 | 245 | 9 | 4 | 98 | 35 | 10 |
Oba | 1750 | 122 | - | 23 | 498 | 43 | 65 | 228 | 87 | 49 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 4 | 15 | 84 | 66 | 28 | 20 | - | - | 99 | |
Ženski | 11 | 6 | 65 | 102 | 82 | 16 | - | - | 37 | |
Oba | 15 | 21 | 149 | 168 | 110 | 36 | - | - | 136 |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.