Dubovac je selo u opštini Kovin u Južnobanatskom okrugu naseljeno na južnom rubu Deliblatske peščare na mestu gde se ona spušta u aluvijalnu ravan Dunava. Nadmorska visina sela je 59 m. Selo je nastalo 1323. godine i to na drugoj lokaciji od današnje, na samoj obali Dunava. Stanovnika, prema popisu iz 2011. godine ima 1188, većinom Srbi, mada ima i značajan broj Roma. Kroz Dubovac prolazi regionalni put Kovin-Bela Crkva. Pored Dubovca je poznato vikendaško naselje Slatina, na samoj obali Dunava.
Dubovac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Kovin |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 1188 |
Gustina stanovništva | 13* st./km² |
Geografija | |
Koordinate | |
Nadmorska visina | 59 m |
Površina | 108,6* km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 26224 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka | KO |
Dubovac - je smešten na južnom rubu niske peščare na mestu gde se ona spušta u aluvijalnu ravan Dunava, na 59 metara nadmorske visine. Kroz naselje prolazi regionalni put Kovin - Bela Crkva, a povezan je i sa Kajtasovom, Grebencom i Šušarom. Niska peščara predstavlja poslednji, periferni deo Deliblatske peščare, na kojoj se javljaju dine i udoline, čija se apsolutna visina kreće 8-10 metara a dužina 100-450 metara.
U Bronzanom dobu je na ovom području postojala Dubovačko-žutobrdska arheološka kultura, nazvana prema ovom naselju.
Šumarak je dobio status naselja 1947. godine. Tri kilometra severno od sela osnovali su kovinci 1893. godine vinogradarsku koloniju Emanueltelep. Kolonisti su bili Mađari i Nemci. Za vreme rata ova kolonija je propala. On, u stvari, predstavlja veću skupinu salaša i vinogradskih kuća - vikendica, koje se nalaze na rubu visoke peščare. Pod nazivom Emanueltelep zabeležen je prvi put 1893. godine, a imao je 92 stanovnika. Godine 1916. zabeležen je pod nazivom Emanuelovac. Od 1929. do 1946. godine naziva se Mali Dubovac, a od 1946. do 1947. godine ponovo Emanuelovac. Naziv Šumarak i status naselja dobija 1947. godine.
Dubovac je veoma staro naselje. Stari Dubovac nije bio na sadašnjem mestu, već je bio pored samog Dunava. Predmeti nađeni u grobovima tog naselja ukazuju na grčki uticaj koji je dospeo iz određenih grčkih crnomorksih kolonija. Prvi pisani pomen datira iz 1323. godine kada je Dubovac zabeležen kao utvrđene kovinske županije. Tokom 15, 16. i 17. veka bio je nekoliko puta uništavan, ali zbog povoljnosti položaja ponovo je podizan. Turci su ga prilikom svog povlačenja uništili i spalili, tako da je nakon njihovog proterivanja u Dubovcu zabeleženo samo 11 domaćinstava, da bi ubrzo potpuno opusteo. Na mapi 1723. i 1725. godine označen je kao nenaseljen. Već 1749. godine označen je kao naseljeno mesto sa 54 domova. Od 1761. godine pripadao je pančevačkom okrugu, a 1765. godine prilikom uspostavljanja Vojne granice pripojen je i Dubovac. U ovom periodu doselio se izvestan broj Nemaca. Godine 1827. imao je 631 pravoslavnog i 20 katoličkih stanovnika. Srpski bataljon je dodeljen 1838. godine, a srpska regimenta 1845. godine. Devet godina kasnije pripojen je Deliblatskoj kompaniji. Temišvarskoj županiji pripao je 1873. godine. Pravoslavna crkva izgrađena 1870. godine, a 1874. godine formirano je kreditno udruženje.[1] Sistematski spisak se vrši od 1869. godine kada je Dubovac imao 674 stanovnika, a po popisu iz 2002. godine 1283 stanovnika. U etničkom sastavu stanovništva najbrojniji su Srbi Romi.
Godina | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. |
Stanovnika | 674 | 819 | 964 | 1167 | 1501 |
Dubovac je manje naselje kovinske opštine, sa prilično krivudavim ulicama, što je posledica stihijskog građenja. Zbog toga se on neznatno razlikuje od većine naselja kovinske opštine.
Zgrada osnovne škole „Predrag Kožić“ podignuta je 1955. godine i ima fiskulturnu salu. Dubovac ima biblioteku, zdravstvenu stanicu, Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovačko društvo „Jelen“ i FK „Jedinstvo“. Osnovna delatnost poljoprivreda, i to ratarstvo i stočarstvo. Velika pažnja u poslednje vreme je posvećena turizmu (lovnom i ribolovnom) zbog blizine Dunava i Deliblatske peščare.[2]
U naselju Dubovac živi 943 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (35,8 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 373 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,44.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
| valign="top" |
m | ž | |||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 4 | 15 | ||
75-79 | 19 | 21 | ||
70-74 | 29 | 41 | ||
65-69 | 32 | 44 | ||
60-64 | 30 | 39 | ||
55-59 | 20 | 32 | ||
50-54 | 48 | 38 | ||
45-49 | 37 | 29 | ||
40-44 | 50 | 32 | ||
35-39 | 56 | 47 | ||
30-34 | 48 | 45 | ||
25-29 | 44 | 40 | ||
20-24 | 36 | 34 | ||
15-19 | 43 | 50 | ||
10-14 | 62 | 49 | ||
5-9 | 40 | 44 | ||
0-4 | 47 | 38 | ||
prosek | 35.8 | 39.0 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 280 | 182 | 2 | - | 29 | 1 | 30 | 5 | 5 | 9 |
Ženski | 94 | 56 | - | - | 15 | - | - | 4 | 2 | 1 |
Oba | 374 | 238 | 2 | - | 44 | 1 | 30 | 9 | 7 | 10 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | - | 2 | 4 | 3 | 3 | 2 | - | - | 3 | |
Ženski | - | 1 | 2 | 6 | 3 | 2 | - | - | 2 | |
Oba | - | 3 | 6 | 9 | 6 | 4 | - | - | 5 |
→ * - Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Dubovac, na kojoj se nalaze dva naselja, Dubovac i Šumarak.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.