From Wikipedia, the free encyclopedia
Ustavna kriza u Hondurasu iz 2009. godine[1][2][3] (španjolski: Crisis política en Honduras de 2009) bila je ustavnopolitička kriza koja je izbila u Hondurasu zbog sukoba oko promjene ili pisanja novog Ustava.
Želeći proširiti svoje ovlasti i omogućiti si reizbor, tadašnji honduraški predsjednik Manuel Zelaya planirao je 2009. godine održati referendum oko promjene ustava Hondurasa. Kako taj isti Ustav eksplicitno zabranjuje reizbor predsjednika,[4] Zelayjin plan je naišao na otpor vlade, uglednih članova njegove Liberalne partije te Vrhovnog suda pravde, koji su, svi redom, predsjednikov plan smatrali protuustavnim.[5][6] Referendum se trebao održati 28. lipnja 2009. godine, međutim sud prvog stupnja je zabranio održavanje istog, što je odluka koju je potvrdio i Vrhovni sud pravde.[7] U tom je trenutku došlo do krize, jer u Hondurasu nije postojao nijedan zakon niti ustavna odredba koja bi ponudila rezoluciju u navedenoj situaciji; nije postojala nikakva jasna procedura o smjeni i procesuiranju još uvijek aktivnog predsjednika. Kako bi razriješio situaciju, Vrhovni sud je u neprecedentnom potezu naredio oružanim snagama da izvedu vojni udar, svrgnu Zelayju i potjeraju ga u egzil, što se i dogodilo u lipnju 2009. godine.[8]
U jutarnjim satima 28. lipnja 2009. godine, oko stotinu pripadnika oružanih snaga upalo je u Predsjedničku palaču u Tegucigalpi i prisilno smjestilo predsjednika Zelayju u avion za San José; po dolasku u kostarikanski glavni grad, Zelaya je ovaj čin nazvao pučem.[9] Kasnije istoga dana, Nacionalni kongres je glasovanjem smijenio Zelayju, nakon što je pročitano njegovo navodno pismo ostavke, koje je sam Zelaya, doduše, nazvao krivotvorinom.[10] Tadašnji predsjednik Nacionalnog kongresa i prvi u liniji sukcesije, Roberto Micheletti, prisegnuo je kao vršitelj dužnosti predsjednika Hondurasa.[11][12] Već 1. srpnja, Micheletti je proglasio "izvanredno stanje" te ograničio građanske slobode i uveo brojne druge restrikcije.[13][14][15][16]
Kriza koja je nastala izazvala je oštre osude međunarodne zajednice (Honduras je čak suspendiran iz Organizacije američkih država), a ankete provođene kroz mjesece nakon puča pokazale su kako Micheletti nije uživao gotovo nikakvu podršku javnosti (dapače, njegov je režim uglavnom smatran tiranskim), dok je tretman samog Zelayje, unatoč činjenici da je većina ispitanika smatrala kako se trebao maknuti s mjesta predsjednika, također naišao na osudu. Kako su ankete sugerirale, javnost je bila strogo protiv izazvane krize te je zazivala povratak ustavnopravnog poretka.[17][18][19]
Micheletti je zakazao opće izbore za studeni 2009. godine, a na njima je pobijedio Porfirio Lobo Sosa iz Nacionalne stranke. Zelaya se u međuvremenu pokušavao vratiti u Honduras te je boravio u brazilskoj ambasadi u Tegucigalpi do 2010. godine, kada je ponovo poslan u egzil na Dominikansku Republiku. U svibnju 2011. godine, sudovi su odbacili optužbe za korupciju protiv Zelayje, nakon čega se on mirno vratio u Honduras. Nedugo zatim, Honduras je vraćen u OAD,[20] a kriza je zaključena.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.