From Wikipedia, the free encyclopedia
Stari Jankovci su naselje i općina u istočnom dijelu Hrvatske.
| Stari Jankovci | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivo Lozić (HDZ) |
| Županija | Vukovarsko-srijemska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 6.563 |
| Geografija | |
| Koordinate | |
  Stari Jankovci Stari Jankovci (Hrvatske) | |
Općina se nalazi u sjevernom prostoru Vukovarsko- srijemske županija. Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka i gradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci.
Općina Stari Jankovci ima pet naselja:Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze.
Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice.
Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak, Vidor, Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut, močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4% ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.
Općina 2001. broji 5216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70%), 1212 Srba (23%) i 262 Mađara (5,06%).
ukupno: 6.563, Hrvati - 3.920, Srbi - 2.005, Mađari - 389, Rusini - 20, Jugoslaveni i ostali - 229
Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1.5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, izgrađena od katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada broji 464 katolika.
1750. godine postaje samostalna župa sa vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778, a blagoslovio ju je biskup Adžić 20. lipnja 1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novca za gradnju crkve.
Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21. rujna 1991. Tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca.
Župa trenutno (2005. god.) broji 1250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja i ove godine je blagoslovljeno 377 kuća.
Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, s Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi.
Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira biskupija Đakovačka i Srijemska npr. kao što je susret mladih.
Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica,orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.
Crkva je u potpunosti obnovljena 2006.god. Župnici u razdoblju od 1953 na ovamo:
1953 - 1953 Vlado Mikloš 1953 - 1965 Đuro Binder 1961 - 1965 Luka Božić 1965 - 1969 Stjepan Schon 1969 - 1971 Mato Sočković 1971 - 1974 Stjepan Binklija 1974 - 1977 Petar Petrović 1977 - 1982 Alojzije Asić 1982 - Mato Špoljar
PZ "JANKOVCI"- jedna od najuspješnijih poljoprivrednih zadruga u Hrvatskoj
na seoskom groblju nalazi se spomen- ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. ploča je podignuta 10.srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor
OŠ "Stari Jankovci"
KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.
1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rosza Sandor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje svo do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.
Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.
1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije Žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tokom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH.
2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.
| Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije |
| Gradovi
Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja Općine Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja |
| Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
|
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
