Nafplio

Nafplio (grčki: Ναύπλιο, turski: Mora Yenişehri, engleski: Nauplion), je lučki grad na Peloponezu u Grčkoj. Grad se prostire uz padine brežuljaka blizu sjevernog kraja Argoliskog zaljeva.

Nafplio, Nauplion Ναύπλιο Nafplio
Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Peloponez
Prefektura	Argolida
Stanovništvo	13, 822 (2001.[1])
Površina	33.6 km²
Visina	0 m
Koordinate	37°34′N 22°48′E
Poštanski broj	211 00
Pozivni broj	2752
Registarska oznaka	AP
Karta
Nafplio, Nauplion Položaj grada na karti Grčke

Nafplio je bio prijestolnica Grčke od 1829. do 1834, danas je to grad od 13, 822 stanovnika, upravno središte Prefekture Argolida i istoimene pokrajine.

Naziv

Za stare Grčke, grad se zvao Nauplija ( Ναύπλια) ^{[2] [3]}(jonska varijanta imena: Nauplije (Ναυπλιη). U srednjem vijeku, postojalo je nekoliko varijanti njegova imena; Nauplion (Ναύπλιον), Anaplion (Ἀνάπλιον) i Anapli (Ἀνάπλια) ^[4]. Latinski izvori koristili su naziv Nauplia^[5]. Talijani Nafplio zovu Napoli di Romania, oni koriste antički naziv "Romania" za određivanje teritorija pod vlašću Bizantskog Carstva, istovremeno ga time razlikuju od svog Napolija (Napulj) u Italiji.

Geografske karakteristike

Nafplio je smješten u Argoliskom zaljevu na sjeveroistoku Peloponeza. Veći dio starog grada nalazi se na poluotoku koji strši u zaljev; ovaj poluotok oblikuje prirodno zaštićeni zaljev koji je učvršćen zidanjem molova. Nafplio je davnoj prošlosti bio gotovo stješnjen i izoliran okolnim močvarama, no promišljenim projektima naseljavanjem brda, od 1970-ih, je udvostručena površina grada.

Historija

Teren oko grada Nafplija bio je naseljen još od antičkih vremena iako danas ima vrlo malo pronađenih nalaza unutar grada. Nafplio je više puta utvrđivan u svojoj historiji.

Bizantinsko / mletačko razdoblje

Utvrđeni grad Akronauplion ima zidine koje potječu iz antičkih vremena. Kasnije su Bizantinci, Franci, Mlečani i Turci dograđivali nove utvrde. Nafplio su 1212. zauzeli francuski križari iz Kneževine Ahaja, a 1388. je prodan Mlečanima.^[6] Tokom sljedećih 150 godina donji grad je proširen i utvrđen, a nove su fortifikacije dodane Akronauplionu.^[7] Grad se predao Turcima 1540. godine. Za njihove vladavine bio je sjedište sandžaka, i prezvali su ga u Mora Yenişehri (Novi grad na Peloponezu).

Crkva sv.Nikole u Nafpliju

Mlečani su ponovno zauzeli Nafplion 3. septembra 1685. za Morejskog rata^[8] nakon toga izgradili su utvrdu Palamidi, koja je bila posljednja velika građevina Venecije u prekomorskim teritorijima. No oslabljena Venecija nije mogla dugo zadržati Moreju i Nafplio kojeg je branila posada od 80-desetak vojnika pa su ga Turci ponovo lako zauzeli 1715 . godine za Mletačko-osmanskog rata 1714-1718.

Grčki rat za nezavisnost

Pogled na utvrdu Palamidi iz luke u Nafplionu

Za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost Nafplio je bio glavno otomansko uporište kojeg je godinama opsjedao Teodoros Kolokotronis. Utvrde Akronafplio i nešto kasnije Palamidi konačno su se predale zbog gladovanja. Nakon osvajanja, zbog svojih snažnih fortifikacija, grad je postao sjedište privremene grčke vlade, a prvi predsjednik grčke vlade Kapodistrias, proglasio ga je glavnim gradom Grčke - 1829. godine. Nakon njegova ubistva 1831. u Nafplionu, uslijedilo je razdoblje anarhije sve do dolaska kralja Otta i uspostave nove Kraljevine Grčke. Nafplio je ostao prijestolnica kraljevine sve do 1834 kada je kralj Otto odlučio premjestiti prijestolnicu u Atenu.

Turizam se polagano pojavio u 1960-ih, ali ne u istom stupnju kao i u ostalim okolnim područjima Grčke. Usprkos tome, danas turizam posebice pokušava privući brojne goste iz Njemačke i skandinavskih zemalja. Nafplio uživa u vrlo sunčanoj i umjerenoj klimi, čak i prema grčkim standardima, pa je postao popularna dnevna ili vikend destinacija u zimi za Atenjane.

Moderno razdoblje

Trg Sintagma u Nafplionu

I danas je Nafplio živa trgovačka i ribarska luka, iako je danas sve više lokalna privreda okrenuta turizmu. Grad ima dvije plaže na kraju poluotoka suprotnom od glavnog dijela grada s velikim brojem hotela i pansiona.

Od 2003. godine Univerzitet Peloponez ima ekspozituru u Nafpliju Fakultet lijepih umjetnosti, u kojem od 2007. djeluje posebni odjel - Odjel za dramu (ΤΜΗΜΑ ΘΕΑΤΡΙΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ), koji djeluje u četiri grupe:

1. Gluma i režija
2. Scenografija i kostimografija
3. Suvremeni ples
4. Dramaturgija i teatrologija

Poznate osobe

• Angelos Terzakis (1907.-1979.), pisac
• Nikos Karouzos (1926.-1990.), pjesnik

Gradovi prijatelji

•  Francuska, Amiens
•  Rusija, Kronstadt
•  SAD, Niles, Illinois
•  SAD, Ypsilanti, Michigan
•  Njemačka, Ottobrunn
•  Gruzija, Poti

Povezano

• Historija Grčke
• Kraljevina Grčka

Izvori

1. Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) ()
2. Henry George Liddell. Robert Scott. A Greek-English Lexicon
3. Liddell and Scott. An Intermediate Greek-English Lexicon
4. Dictionary of Greek and Roman Geography (1854)
5. Entick's English-Latin dictionary
6. Diplomatarium #127.
7. Wright, Ch. 1.
8. George Finlay: The History of Greece under Othoman and Venetian Domination, 1856., William Blackwood and Sons, London, str. 218

Literatura

• Gerola, Guiseppe. “Le fortificazioni di Napoli di Romania,” Annuario delll regia scuola archeologicca di Atene e delle missioni italiane in oriente 22-24. (1930-31) 346-410.
• Gregory, Timothy E. 1983. Nauplion. Atena.
• Karouzos, Semn‘ēs. 1979. To Nauplio. Atena.
• Luttrell, Anthony. 1966. “The Latins of Argos and Nauplia: 1311-1394,” Papers of the British School at Rome 34: 34-55.
• Schaefer, Wulf. 1961. "Neue Untersuchungen über die Baugeschichte Nauplias im Mittelalter," Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts 76: 156-214.
• Wright, Diana Gilliland. 1999. Bartolomeo Minio: Venetian administration in 15th-Century Nauplion. Doktorska disertacija, Katoličko sveučilište u Americi, Washington DC (Online verzija).

Vanjske veze

Nafplio na Wikimedijinoj ostavi

• Službene stranice općine Nafplio
• GTP - općina Nafplio
• Historijske slike, poezija