José Antonio Páez Herrera (Acarigua, 13. lipnja 1790. – New York, 6. svibnja 1873.) bio je venezuelanski vojni zapovjednik, revolucionar i političar koji se zajedno sa Simónom Bolívarom borio protiv Španjolske u Venezuelanskom ratu za nezavisnost. Nakon kasnijeg raskola s Bolívar, Páez je predvodio borbu za venezuelansko odvajanje od Velike Kolumbije i postao prvi predsjednik te zemlje.
| José Antonio Páez | |
|---|---|
 | |
| Mandat 13. siječnja 1830. – 20. siječnja 1835. | |
| Potpredsjednik | Diego Bautista Urbaneja (1830–1833) Andrés Narvarte (1833–1835) |
| Prethodnik | Inauguracijski nositelj |
| Nasljednik | Andrés Narvarte (v.d.) |
| Mandat 1. veljače 1839. – 28. siječnja 1843. | |
| Potpredsjednik | Carlos Soublette (1839–1841) Santos Michelena (1841–1843) |
| Prethodnik | Carlos Soublette |
| Nasljednik | Carlos Soublette |
| Mandat 29. kolovoza 1861. – 15. lipnja 1863. | |
| Prethodnik | Pedro Gual Escandón |
| Nasljednik | Juan Crisóstomo Falcón |
| Rođenje | 13. lipnja 1790. Acarigua, Venezuela(tada  Curpa, Španjolski Imperij) |
| Smrt | 6. svibnja 1873. New York, NY, Sjedinjene Države |
| Supružnik | Dominga Ortiz Orzúa |
| Zanimanje | časnik |
Potpis | |
 | |
Rođen je u Acarigui, u miješanoj obitelji skromnog imovinskog stanja. Kao mladić, bio je prisiljen raditi kao rob, međutim ubrzo je stekao velike količine zemlje i stoke te se počeo baviti stočarstvom. Do svoje dvadesete godine, Páez je već imao solidne prihode od stočarstva te se oženio Domingom Ortiz Orzúa. Godine 1810., Páez se pridružio revolucionarnoj borbi protiv španjolske uprave, isprva kao konjanički časnik, međutim vrlo brzo je napredovao te je do samog vrhunca sukoba tokom 1820-ih godina postao jedan od najvažnijih suboraca Simóna Bolívara. Revolucionari su, zahvaljujući upravo njemu, odnijeli ključne pobjede kod Caraboba (1821.) i Puerto Cabella (1823.), potonji koji je bio posljednja španjolska utvrda u Venezueli prije nego ju je Páez oslobodio.
Kada je Venezuela postala dio Velike Kolumbije, Páez se ubrzo pobunio protiv Bolívarovih centralističkih težnji te je tokom 1826. godine postao predvodnik pobune znane kao La Cosiata, što je bio neologizam smišljen upravo kako bi se opisala ta pobuna (termin se može prevesti kao "ona neobična pojava koja nema imena"). Pobuna je došla do ruba incidenta i činilo se kako će se Venezuela odvojiti od Velike Kolumbije, međutim Bolívar je popustio i obećao reforme. Páez je tada ponovo priznao njegov autoritet, ali je ostao kao glavna figura u Venezueli. Kada je u narednom dvogodišnjem periodu postalo jasno da od obećanih reformi neće biti ništa, jer Bolívar je samo učvrstio svoju diktaturu, Páez je ponovo postao ključna figura u pokretu koji će 1830. godine dovesti do secesije Venezuele od Velike Kolumbije i njezine pune nezavisnosti, a koji će kulminirati proglašenjem nezavisnosti upravo od strane Páeza.
Nakon uspostave nezavisnosti, Páez je postao prvi predsjednik Venezuele.[1] U periodu od 1830. do 1847. godine, Páez je bio neosporivi vladar Venezuele, bilo da je vladao kao ustavni predsjednik, bilo kao vladar iz sjene. Kroz njegovo vodstvo, kombinaciju vojnog i političkog iskustva, Venezuela je prošla kroz značajnu tranformaciju i modernizaciju, međutim je zapala u oligarhijsku krizu koja će od 40-ih godina pa nadalje stvarati glasnu opoziciju.
Inicijalni krah njegove vladavine uslijedio je 1847. godine, kada je José Tadeo Monagas raspustio Kongres i proglasio se diktatorom. Páez je podigao ustanak protiv Monagasa, ali je poražen te uhapšen, nakon čega je poslan u egzil. Od 1850. godine, Páez je živio u egzilu u New Yorku, vrativši se krajem 50-ih kako bi pomogao u Saveznom ratu. Godine 1861. ponovo postaje predsjednik, ali zbog represivne diktature je ponovo svrgnut i poslan u egzil nakon samo dvije godine. José Antonio Páez se više nije vratio u svoju rodnu zemlju, čiju je nezavisnost, prvo od Španjolske, a onda i od Velike Kolumbije, izborio upravo on. Od 1863. pa sve do svoje smrti, 6. svibnja 1873., živio je u New Yorku. Umro je od posljedica upale pluća.
Reference
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
