1. 1. - U Engleskoj otvoren Oxfordski kanal, 126 km između Oxforda i Coventryja.
4. 1. (24. 12. po j.k.) - Austrijsko-turski rat: dan nakon što je porazio Turke, frajkor M. Mihaljevića oslobađa Kruševac, u očišćenoj Lazarevoj crkvi, ranije konjušnici, drži se blagodarenje - osvajanje grada izaziva "nove pokrete... sve do Sofije"[1][2].
5. 1. (Božić) - Kapetan Simić oterao Turke iz Studenice, u njegovoj vojsci se nalazi i Karađorđe - moraju se povući posle dve nedelje pred jačim novopazarskim snagama i poneti sa sobom mošti Stefana Prvovenčanog (sredinom februara stižu u Beograd).
11. 1. - Belgijski ustanak: 11 država Austrijske Nizozemske sklapa Sporazum o Uniji kojim su stvorene Sjedinjene Belgijske Države.
15. 1. - Pobuna na Bountyju: Fletcher Christian je uspeo pronaći ostrvo Pitcairn na kome će sa delom pobunjenika i grupom Tahićana provesti ostatak života (jedan američki brod će naići na ostrvo tek 1808).
20. 1. - Umro car Josip II, malo pre toga je vratio ustav Ugarskoj i Hrvatskoj, od važnijih reformi je zadržao samo patente o toleranciji i o ukidanju osobne zavisnosti[4]. Nasljeđuje ga brat Leopold II (do 1792), trenutno veliki vojvoda Toskane.
Omraženi ban Hrvatske Franjo grof Balassa se nakon careve smrti morao povući na carski dvor - "nalagao [je] sve teže terete i nepovlaštenim slojevima", sukobljavao se i s biskupom Vrhovcem povodom novačenja za turski rat[5].
Turski rat je izazvao veliku bijedu i glad na austrijskoj strani[6].
22. 1. - Sastanak duhovnih lica i oborknezova zapadne Srbije u Tronoši: predstavka mitropolitu Putniku da upozna cara s nevoljama ako Srbija bude prepuštena Turcima.
26. 1. - Praizvedba Mozartove komične opere Così fan tutte ("Sve tako čine") u Beču.
27. 1. - Heinrich Harries objavio u novinama pesmu Heil dir im Siegerkranz ("Slava tebi u pobedničkoj kruni") u čast danskog kralja Kristijana VII - kasnije himna Pruske odn. Nemačkog carstva, s melodijom God save the King.
januar - Tursko-pruski savez, francuska revolucija i jačanje opozicije Josifu II otežavaju položaj Austrije[7].
22. 3. - Thomas Jefferson je prvi državni sekretar SAD (do 1793, potpredsednik 1797-1801, predsednik 1801-1809).
26. 3. - Prvi Zakon o naturalizaciji u SAD: državljanstvo mogu dobiti slobodni belci dobrog karaktera.
29. 3. - Odbrambeni savez Pruske i Poljske - Poljska želi zaklon dok piše Ustav od 3. svibnja 1791., koji će Pruska uzeti kao izgovor za nepoštovanje kada Rusija napadne Poljsku 1792.
April/Travanj
6. 4. - Mihaljević iznenada napao Aleksinac, porazio Ali-pašu Vučitrnskog[10].
11. 4. - Yazid je novi sultan Maroka (do 1792); proganja Jevreje iz Tetuana koji mu nisu želeli pomoći u borbi protiv oca Mohammeda.
proleće - Počinje sukob između Ali-paše Janjinskog i Suliota u Epiru: ovi su razbili snage koje je Ali-paša poslao na njih, ne može im se osvetiti jer je pozvan na Dunav, gde ostaje do jeseni, navodno se vratio sa nekoliko stotina srpskih i bugarskih zarobljenika[11].
proleće-leto - Frajkori se povlače iz dolina Zapadne i Velike Morave - vuku narod sa sobom, a Turci pale i pustoše.
Maj/Svibanj
12. 5. - Sabor u Zagrebu: donesen zaključak da će šest hrvatskih i slavonskih županija primati naredbe od Ugarskoga namjesničkog vijeća dok god se ne osvoje dijelovi Hrvatske koji su pod Turskom i Venecijom (plemstvo se samo podvrgnulo Ugarskoj radi sloge u borbi protiv Josipovih reformi). Poslanicima na ugarski sabor data instrukcija da se, uz ostalo, traži poništenje urbarijalnih reformi Marije Terezije i Josipa II. i patenta o ukidanju kmetske zavisnosti[12].
Ipak, novi hrvatski ban Ivan Erdődy (1790-1806) reći će na Ugarskom saboru Regnum regno non praescribit leges ("Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone").
maj - Vrhunac krize oko Nootke, špansko-britanskog spora oko zaliva na ostrvu Vankuver na zapadnoj obali Severne Amerike.
17 - 18. 5. - Rusko-turski rat: osmansko-alžirska flota porazila grčkog gusara Lambrosa Kaconisa kod Androsa.
22. 5. - Povodom pretnje rata između Britanije i francuske saveznice Španije, francuska Konstituanta donosi dekret o Deklaraciji mira svetu, u kojoj se francuska nacija odriče od osvajačkih ratova (Španija prinuđena na pregovore).
26. 5. - Mitropolit Mojsije Putnik sa još dvojicom episkopa primljen kod cara - ovaj obećava da će i Srbi biti pozvani da pošalju predstavnike na ugarski sabor, kasnije to povlači[13].
2. 6. - Emanuel Janković otvorio prvu knjižaru u Novom Sadu.
13. 6. - Uhapšen navodni Londonski monstrum koji je napadao žene.
jun - General De Vins preduzima opsadu tvrđave Cetin u Bihaćkoj krajini, osvaja je posle duge i teške borbe; frajkorci za to vreme upadaju u Bosnu, Brdska milicija zapalila predgrađe Prijedora, lički frajkorci četuju prema Vakufu a banijski prema Jezerskom[14].
jun - U Budimu se sastao Ugarski sabor, prvi od 1764. - hrvatski poslanici se protive nametanju mađarskog jezika, zalažu se za latinski, ili čak i hrvatski[15]. "Nesjedinjeni grčkog obreda" dobijaju pravo građanstva, čime prestaju carske privilegije[16]. Sabor će izabrati carevog/kraljevog sina Aleksandra Leopolda za palatina (do 1795), čime se nakon 25 godina obnavlja taj položaj.
jun - U Australiju stiže pet brodova iz Druge flote: od 1038 ukrcanih osuđenika, 273 je umrlo na putu i još 124 ubrzo po dolasku.
19. 6. - Ukinute nasledne plemićke titule u Francuskoj.
20. 6. - Kompromis iz 1790.: Alexandru Hamiltonu udovoljeno da savezna vlada preuzme dugove država a Thomasu Jeffersonu i Jamesu Madisonu da prestonica SAD bude na jugu.
20. 6. - Bitka kod Patana u Indiji: maratske snage na čelu sa francuskim oficirom Benoît de Boigneom porazile džajpurskeRadžpute - uz još uspeha tokom godine, Marate dominiraju severnom i severozapadnom Indijom.
Jul/Juli/Srpanj
4. 7. - Bitka u Viborškom zalivu: švedska flota uspela da se izvuče iz ruske blokade po cenu velikih gubitaka.
7. 7. - Odlučeno da se na Veliku Gospojinu 26. avgusta otvori srpski crkveno-narodni sabor u Temišvaru, samo deset dana nakon što je mitropolit Putnik zatražio dozvolu za to (Srbi nisu primljeni u Ugarski sabor).
19. 7. - Bitka u Kerčkom moreuzu je ruska pomorska pobeda nad Osmanlijama.
22. 7. - Ferdinand III novi veliki vojvoda Toskane (1790-1801. i 1814-24).
26. 7. - Zakonom o preuzimanju, Kongres SAD omogućava saveznoj vladi da preuzme dugove država. Ovaj uspeh Hamiltonovih federalista će dogodine dovesti do osnivanja Demokratsko-republikanske stranke.
27. 7. - Austro-pruska Rajhenbaška konvencija: Austrija pristaje da sklopi mir s Turskom uz status kvo - postojala je mogućnost da Austrija zadrži Srbiju ako prepusti Pruskoj Gdanjsk i Torunj, ali to nisu želele ni jedna ni druga[17] - ubrzava se povlačenje Austrijanaca iz Srbije.
25. 8. - Generalni providur Anđelo Diedo predlaže da se i u Dalmaciji ukinu neki praznici kako bi se povećao broj radnih dana: "ne radi se u poljima, nego se rasipa i pije i kriminal raste"[18].
26. 8. - 22. 9. - Temišvarski sabor Srba u Ugarskoj, kao protivteža Ugarskom saboru; učestvuje 100 deputata, jednak broj iz sveštenstva, Vojne granice, plemstva i Provincijala; većina traži Banat kao autonomnu teritoriju, manjina za uključenje u Ugarsku kraljevinu; za mitropolita izabran budimski episkop Stefan Stratimirović[19][20] (do 1836).
31. 8. - Afera u Nancyju: pobuna u garnizonu ugušena po cenu krvoprolića - moral u francuskoj vojsci je slab, ranije tokom godine je bilo dosta neposluha i sitnijih pobuna; stroge kazne za pobunjenike im donose simpatije kod radikala.
avgust-septembar - Turci ponovo zaposedaju Srbiju, Vlajko Stojković pruža otpor kod Paraćina a Mihaljević kod Hasan-pašine Palanke - frajkori su u lošem stanju i raspušteni su[21]. Jedan turski komandant, možda Deli-Ahmed, ubio na prevaru oko 200 viđenijih Srba iz požarevačke nahije u manastiru Manasiji - ovo i razbojničke bande podstiču na bežaniju[22].
Septembar/Rujan
2. 9. - Turci iznenada zauzeli Požarevac, "sekući i paleći sve pred sobom"[23]. Počinje masovno iseljavanje iz Srbije, mošti Stefana Prvovenčanog stigle u manastir Vojlovicu.
11. 9. (ili 1. 9.) - U Habsburškom carstvu obnovljena cenzura.
14. 9. - Temišvarski sabor upućuje caru Elaborat, navedene žalbe i molbe Srba u Ugarskoj.
septembar - Pismo crnogorskog guvernadura Radonjića knezu Kaunicu: "Narod se smeo i propao, hrišćani od Albanije i Hercegovine propadoše a sve Turci posjekoše i porobiše"[24].
25. 9. - Povodom rođendana cara Qianlonga, u Pekingu predstavljena opera iz Anhuija, Huiju - početak Pekinške opere.
9. 10. - Razoran zemljotres pogodio Oran u Alžiru.
18. 10. - Severozapadni indijanski rat, Bitka kod Fort Waynea: Miami IndijanciMale Kornjače porazili Amerikance Josiah Harmara u Ohaju.
22. 10. - William Bligh oslobođen optužbi za pobunu na Bountyju.
28. 10. - Vincent Ogé diže pobunu na francuskom Santo Domingu u korist prava slobodnih obojenih (belci su ranije tokom godine formirali skupštinu bez njih), ubrzo poražen.
28. 10. - Prva Nootkanska konvencija između Britanije i Španije: severozapadna obala Severne Amerike otvorena za trgovce obe nacije.
Novembar/Studeni
1. 11. - Objavljene Burkove "Refleksije o revoluciji u Francuskoj", jedan od najpoznatijih intelektualnih napada na nju i važan traktat modernog konzervativizma.
11. 11. - Leopold II krunisan za ugarsko-hrvatskog kralja.
novembar - Belgijski ustanak ugušen nakon što su austrijske trupe okupirale Austrijsku Nizozemsku.
novembar - Eksplozivna erupcija havajskog vulkana Kilauea, glavne žrtve su ratnici Keōua Kuahuule koji se pobunio protiv Kamehamehe.
Decembar/Prosinac
1. 12. - U Francuskoj ukinut nepopularan porez na sol, Gabelle du sel (Napoleon će je vratiti 1806).
22. 12. - Rusko-turski rat, Opsada Izmaila: Ruske trupe pod komandom Suvorova zauzimaju tursku tvrđavu Izmail (24. decembar je jedan od Dana vojne slave u današnjoj Rusiji).