Hipantij

Hipatnij / hipantijum ili cvjetni pehar – kod angiospermi^[1][2] – je struktura gdje bazni delovi čašice, latica i prašnika formiraju cijev kupastog oblika. To se ponekad naziva i cvjetna cijev, koja često sadrži biljne nektarije. Prisutan je u većini vrsta cvjetnica, iako varira u strukturnim dimenzijama i izgledu. Razlikovanje između hipantija, posebno vrsta, korisno je za identifikaciju. Neke geometrijske forme su opkonusnog oblika, kao kod heteromelesa, dok su neke tanjiraste kao kod Mitella caulescens.

U cvijetu nara, Punica granatum, latice, osim spojenih baza, uskoro će pasti. Hipantij sa režnjevima čašice i prašnika je ipak vezan razvija vanjski sloj ploda

Njegovo prisustvo je dijagnostičko obilježje mnogih porodica, uključujući i Rosaceae, Grossulariaceae i Fabaceae. U nekim slučajevima, može biti tako dubok, sa tako uskim vrhom, da cvijet može izgledati kao da ima podraslu plodnicu i jajnik – jajnik koji je ispod drugih cvjetnih dijelova. Hipantij je poznat po različitim zajedničkim imenima u različitim vrstama. Kod eukaliptusa, naziva se pravi orah, a kod ruža je šipak.

Varijacije

Ovarij iznad hipantija

Kod Spiraea, hipantij podržava nektarski "disk" u obliku prstena i može imati dva režnja kao ovdje.
Prašnici potiču između čašice i diska.

Hipantij kod ruže

Narcissus pseudonarcissus, sa gornjim ovojem na vrhu cvijeta: brakteja, jajnik, hpantij, tepal, krunični listovi

Hipantij može da okružuje jajnik labavo ili čvrsto. U nekim slučajevima može se spojiti na zidove jajnika, a može varirati u dužini. Naplataka oko izvan njega sadrže režnjeve čašice ili slobodne čašične listove, latice i bilo prašnik ili više prašnika koji su priključeni na jednoj ili dvije tačke.

Cvjetovi porodice Rosaceae uvijek imaju neku vrstu hipantija ili barem cvjetne čašice, koji je od lapova, latica i prašnika. U porodici Rosaceae ili ruže, hipantij je obložen tkivom za proizvodnju nektara, poznatim kao nektarije. Nektar je slatka tvar koja privlači ptice i pčele na cvijet, koji tada uzimaju polen iz sluznice hipantija i prenose ga na slijedeće cvjetove, obično susjednih biljaka Prašnici nastaju na hipantiju kao reprodukcijski organ cvijeta. Hipantij pomaže na mnoge načine u reprodukciji i putevima unakrsnog oprašivanja većine biljaka. Pruža vrijeme zaštite i medij za održivost izgubljenog polena, povećava vjerovatnost plodnosti i unakrsnog oprašivanja. Zadržani polen tada može pričvrstiti na oprašivače, kao što su ptice, pčele, moljci, šišmiši, leptiri i druge životinje. Vjetar Može djelovati kao pokretač za oplodnju. Hipantij je također prilagodljiva struktura za podršku. Pomaže na stabljici zajedničko održavanje s cvijetom, jača veze, ukupnu stabilnost i integritet.

Povezano

• Cvijet

Reference

1. Beentje, H.; Williamson, J. (2010). The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms. Royal Botanic Gardens, Kew: Kew Publishing.
2. Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.

Dopunska literatura

Books

• Cronquist, Arthur (1981), An integrated system of classification of flowering plants, Columbia University Press, ISBN 978-0-231-03880-5
• Givnish, Thomas J (1997), Molecular evolution and adaptive radiation, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-57329-0
• Snow, Neil Wilton (2003), Systematics of Austromyrtus, Lenwebbia, and the Australian species of Gossia (Myrtaceae), American Society of Plant Taxonomists, ISBN 978-0-912861-65-4
• Faegri, Knut; Iversen, Johannes, 1904- (1975), Textbook of pollen analysis (3rd rev. izd.), Hafner Press, pristupljeno 8 November 2013
• Clarke, Andrew (2004). The AgLaw papers. Armidale, N.S.W: Australian Centre for Agriculture and Law. ISBN 9781863898737.

Websajt

Foster, Tony. „Botany Word of the Day”. Phytography. Pristupljeno 27 November 2014.

Vanjski linkovi

• Hypanthium images on MorphBank Arhivirano 2021-08-12 na Wayback Machine-u, a biological image database