Uz dvojicu preteča sociologije, zasluge za utemeljenje sociologije pripadaju i H. Spenceru, koji je Comteov suvremenik. Ovaj engleski filozof također je bio pozitivist koji u svojoj klasifikaciji čini stanovitu iznimku, stavljajući psihologiju (kao samostalnu znanost) između biologije i sociologije. Psiha je čovjekova, drži Spencer, zadnji problem biologije, a prvi faktor sociologije. Osim psihologije, i druge društvene znanosti (ekonomija, teorija države i prava, etika, estetika i dr.) imaju svoju samostalnost i kao takve ravnopravne su sociologiji.
Ono zbog čega ima potrebe spominjati Spencera i njegovu utemeljiteljsku ulogu u sociologiji, odnosi se na njegov osobit sistem znanosti o društvu, izgrađen na zakonima evolucije, koje u razvijenim formama nalazimo u njegovom djelu Prvi principi ili načela. Spencerova teorija evolucije temelji se na tri osnovne istine ili načela i četiri sekundarna načela. Tri Spenecerove osnovne istine su:
- zakon o inerciji sile (postojanje uzroka nije moguće spoznati),
- spoznaja o neuništivosti materije i
- spoznaja o kontinuitetu kretanja.
Sekundarna načela na kojima Spencer utemeljuje svoju teoriju o evoluciji jesu:
- spoznaja o trajnosti odnosa među silama ili uniformiranost kretanja,
- spoznaja da se energija transformira, i nikad se ne gubi, tj. ne uništava se,
- spoznaja kako se kretanje vrši linijom najmanjeg otpora (ili najveće privlačnosti) i
- spoznaja o ritmičnosti ili promjenljivosti kretanja.
Svoju teoriju evolucije (biologizam) Spencer obrazlaže na sljedeći način: Evolucija je integracija materije uz istodobno trošenje kretanja za koje vrijeme materija prelazi iz jedne relativno neodređene, inkoherentne (nepovezane) homogenosti u relativno koherentnu (povezanu) hetergenost i za koje vrijeme zadržano kretanje prolazi kroz paralelnu transformaciju. Dakle, Spencer na jednoj strani tvrdi kako je evolucija razvojni proces od homogenih (jednolikih i indiferentnih) ka heterogenim (raznolikim i diferenciranim) stanjima, a na drugoj strani kako evolucijski razvoj ima i svoju suprotnost u procesima uništenja, raspadanja, pri čemu dolazi do uništenja tekovina evolucije.
Teorija evolucije obuhvaća svu prirodu (organsku i anorgansku). Ona koja se bavi razvojem živih bića zove se teorija descendencije. Najpoznatija je Darwinova, po kojoj su pojedine individue bolje prilagođene životnim uvjetima. U borbi za opstanak takve individue pobjeđuju (superiornije su), a genetski pozitivna svojstva nasljeđivanjem se prenose na nadolazeće (nove) generacije.
Iz tako shvaćene teorije o evolucijskom razvoju, Spencer je došao do zaključka kako se iz anorganskog svijeta razvio organski svijet, a iz ovoga društvo i čovjek. I dalje, kako su društvo i društvene grupe slične biološkim organizmima. Spencer iznalazi sljedeće sličnosti između organizma i društva:
- i društvo i organizam (za razliku od anorganske materije) rastu i uvećavaju svoj opseg,
- uvećanjem veličine, raste i složenost njihove strukture,
- progresivnu diferencijaciju strukture i u društvu i u organizmu prati slična diferencijacija funkcijā,
- evolucija uspostavlja u društvu i živom organizmu ne samo razlike, već i konačno povezane razlike koje su takve prirode da omogućavaju i jedno i drugo,
- analogija potaje još očiglednija ako se prihvati da je svaki organizam društvo (i obrnuto),
- i u društvu i u organizmu život cjeline može biti uništen, ali jedinke će nastaviti živjeti još stanovito vrijeme.
Osim ovih izloženih sličnosti, između društva i organizma postoje i stanovite razlike. Naime:
- društva, za razliku od organizama, nemaju neku određenu tjelesnu (fizičku) formu, a pojedinci su slobodni i prostorno diferencirani,
- dijelovi društva nemaju fiksni odnos prema cjelini, kao što imaju organizmi (npr. ne postoji neki društveni mozak) i
- u organizmu sastavni dijelovi postoje radi funkcioniranja (dobrobiti) cjeline, dok u društvu cjelina postoji zbog dobrobiti članova društva.
U svojim sociološkim djelima Studij sociologije i Načela sociologije, Spencer razlaže brojne društvena probleme. Među njima osobito pitanje ravnoteže među predmetima u prirodi, ali i među društvima, društvenim grupama i klasama, Održavanje ravnoteže inicira borbu za opstanak, iz čega proizlazi da je konfliktnost (sukobljavanje) između društava, društvenih grupa nešto očekivano, stalno. Iz ove borbe za opstanak pojavljuje se strah od drugih bića, ali i od smrti. Iz ove borbe za opstanak, iz pojavnosti straha, Spencer promišlja politiku. Politika ima svoj korijen u strahu od drugih bića, a religijska moć u strahu od smrti. Društveni konflikti koje stvaraju i potiču politički vođe i religijski dostojanstvenici, rezultirat će pojavom militarističkog društva, usmjerenog ka ratovima. Slijedom toga, ratovi će poticati integriranost manjih društvenih grupa u veće grupe, a ti se pak procesi proširuju na ona područja na kojima u miru živi sve više ljudi angažiranih u proizvodnji.
Iz militarističkog, ratnog stanja, rađa se mirnodopsko stanje, koje je za Spencera industrijsko društvo. Život u miru i radu utječu na sveukupno ponašanje pojedinaca, prilagođavajući društvenu organizaciju svrsi solidarnog zajedništva. Osjećaj slobode prisutan je kod pojedinca i u organizaciji; on rađa koheziju pojedinaca i uspostavlja ravnotežu unutar društvene zajednice.
Na osnovi nazora Herberta Spencera razvila se idealistička mehanicistička hipoteza, mehano-lamarkizam, koja spada u skupinu neolamarkističkih hipoteza.
Poput svojih prethodnika, i Spencer se bavio političkim pitanjima. Osobito se to odnosi na pitanja države i političke vlasti. On će na tragu svoje organicističke teorije u svojem sociološkom korpusu promovirati državu kao sustav čija je osnovna zadaća reguliranje života društvenog organizma. Slijedom toga, Spencer će ustvrditi kako nije moguća opstojnost društva ukoliko nije ustrojena država, odnosno državna vlast. Ovo i zbog činjenice što društvo nije puko mnoštvo pojedinaca, već je ono organizirana zajednica u kojoj susrećemo društvene jedinke, a koje štiti država.
Pojavnost države i političke vlasti Spencer nalazi u najprimitivnijim društvima, koja se susreće i kod suvremenih i razvijenih društava. Na temeljima ovog iskaza, Spencer gradi političku strukturu države, koju čine:
- vođa,
- grupa sposobnijih i uglednijih (konzultativno ili savjetodavno tijelo) i
- mnoštvo sljedbenika koji imaju zadaću slijediti vođu ili konzultativno tijelo, a koje Spencer naziva predstavničko tijelo.
Društvo u industrijskom režimu elastično je i lako se prilagođava promjenama - budući da više nema potrebe za privrednom autarhijom (samodostatnoću), kruta protekcionistička politika mora pasti, dok ekonomske barijere među nacijama postupno nestaju. Može se očekivati regionalni oblik ili federalni oblik vladavine kao cilj političke organizacije. Kad je pak u pitanju utjecaj industrijskog razdoblja na izgled društva, može se reći da će patriotizam postajati sve istančaniji, društvo će gubiti vjeru u nepogrešivu efikasnost državnog miješanja, dok će pojedinci postajati snažniji, samouvjereniji, poštujući uzajamno svoja prava. Treba očekivati novo razdoblje, posvećeno razvoju čovjekove moralne prirode kada industrijski poredak bude usavršen. Krajnji ili konačni oblik društvene i političke organizacije bit će etička država.
Liberalističku ideologiju koje susrećemo kod Spencera dala je svoj prilog (teoriji) pitanju demokracije. Za njega, pojmovno, demokracija znači jednaku slobodu za sve ljude. U skladu s time, Spencer zagovara ravnopravnost građana, koja može postojati isključivo u kapitalističkom tržištu roba i radne snage. Zato će Spencer definirati demokraciju kao političku organizaciju izgrađenu u skladu sa zakonom jednake slobode.
Knjige
- O pravoj sferi vlade (On The Proper Sphere of Government), 1842. Arhivirano 2007-10-11 na Wayback Machine-u
- Društvena statika (Social Statics: or, The Conditions Essential to Human Happiness Specified, and the First of Them Developed), 1851. Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u
- Društvena statika: dopunjeno i izmenjeno izdanje (Social Statics: Abridged and Revised), 1892.
- Teorija populacije (A Theory of Population), 1852.
- Principi psihologije (The Principles of Psychology), 1855. Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u
- Obrazovanje (Education), 1861.
- Sistem sintetičke filozofije (System of Synthetic Philosophy), u deset tomova:
- Osnovni principi (First Principles), 1862. Arhivirano 2013-12-31 na Wayback Machine-u Arhivirano 2007-11-16 na Wayback Machine-u
- Principi biologije (Principles of Biology) (1864, 1867; dopunjeno: 1898), u dva toma
- 1. tom — 1. deo: Podaci iz biologije (The Data of Biology); 2. deo: Uvod u biologiju (The Inductions of Biology); 3. deo: Razvoj života (The Evolution of Life); Appendices
- 2. tom — 4. deo: Morfološki razvoj (Morphological Development); 5. deo: Fiziološki razvoj (Physiological Development); 6. deo: Zakoni umnožavanja (Laws of Mutiplication); Appendices
- Principi psihologije (Principles of Psychology) (1870, 1880), Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u u dva toma
- 1. tom — 1. deo: Podaci iz psihologije (The Data of Psychology); 2. deo: Uvod u psihologiju (The Inductions of Psychology); 3. deo: Opšta sinteza (General Synthesis); 4. deo: Specijalna sinteza (Special Synthesis); 5. deo: Fizička sinteza (Physical Synthesis); Appendix
- 2. tom — 6. deo: Specijalna analiza (Special Analysis); 7. deo: Opšta analiza (General Analysis); 8. deo: (Congruities); 9. deo: (Corollaries)
- Principi sociologije (Principles of Sociology), u tri toma
- 1. tom (1874-75; dopunjeno 1876, 1885) — 1. deo: Podaci iz sociologije (Data of Sociology); 2. deo: Uvod u sociologiju (Inductions of Sociology); 3. deo: Domaće ustanove (Domestic Institutions)
- 2. tom — 4. deo: Ceremonijalne ustanove (Ceremonial Institutions), 1879.; 5. deo: Političke ustanove (Political Institutions), 1882 Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u; 6. deo [objavljeno u nekim izdanjima]: Verske ustanove (Ecclesiastical Institutions), 1885.
- 3. tom — 6. deo [objavljeno u nekim izdanjima]: Verske ustanove (Ecclesiastical Institutions), 1885; 7. deo: Profesionalne ustanove (Professional Institutions), 1896; 8. deo: Industrijske ustanove (Industrial Institutions), 1896; Reference (References)
- Principi etike (The Principles of Ethics), 1897. u dva toma
- 1. tom Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u — 1. deo: Podaci iz etike (The Data of Ethics), 1879 Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u; 2. deo: Uvod u etiku (The Inductions of Ethics), 1892; 3. deo: Etika života pojedinca (The Ethics of Individual Life), 1892; Reference (References)
- 2. tom Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u — 4. deo: Etika društvenog života: Pravda (The Ethics of Social Life: Justice), 1891 Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u; 5. deo: Etika društvenog života: Negativno dobročinstvo (The Ethics of Social Life: Negative Beneficence), 1892; 6. deo: Etika društvenog života: Pozitivno dobročinstvo (The Ethics of Social Life: Positive Beneficence), 1892; Appendices
- Studija sociologije (The Study of Sociology), 1873. Arhivirano 2013-12-31 na Wayback Machine-u
Eseji
- Ilustracije univerzalnog napretka: serija diskusija (Ilustrations of Universal Progress: A Series of Discussions), 1864 — 1883.
- Skorašnja diskusija o nauci, filozofiji i moralu (Recent Discussions in Science, Philosophy, and Morals), 1873.
- Čovek protiv države (The Man versus the State), 1884. Arhivirano 2012-10-24 na Wayback Machine-u Arhivirano 2007-11-10 na Wayback Machine-u
- Molba za slobodu: argument protiv socijalizma i socijalističke legislacije (A Plea for Liberty: An Argument against Socialism and Socialistic Legislation), 1891. Arhivirano 2013-11-03 na Wayback Machine-u
- Carneiro, Robert L. and Perrin, Robert G. "Herbert Spencer's 'Principles of Sociology:' a Centennial Retrospective and Appraisal." Annals of Science 2002 59(3): 221–261 online at Ebsco
- Duncan, David. The Life and Letters of Herbert Spencer (1908) online edition
- Elliot, Hugh. Herbert Spencer. London: Constable and Company, Ltd., 1917
- Elwick, James. "Herbert Spencer and the Disunity of the Social Organism Arhivirano 2007-06-15 na Wayback Machine-u." History of Science 41, 2003, pp. 35–72.
- Elliott, Paul. 'Erasmus Darwin, Herbert Spencer and the Origins of the Evolutionary Worldview in British Provincial Scientific Culture', Isis 94 (2003), 1–29
- Francis, Mark. Herbert Spencer and the Invention of Modern Life. Newcastle UK: Acumen Publishing, 2007 ISBN 0-8014-4590-6
- Harris, Jose. "Spencer, Herbert (1820–1903)", Oxford Dictionary of National Biography (2004) online, a standard short biography
- Hodgson, Geoffrey M. "Social Darwinism in Anglophone Academic Journals: A Contribution to the History of the Term" (2004) 17 Journal of Historical Sociology 428.
- Hofstadter, Richard. Social Darwinism in American Thought. (1944) Boston: Beacon Press, 1992 ISBN 0-8070-5503-4.
- Kennedy, James G. Herbert Spencer. Boston: G.K. Hall & Co., 1978
- Mandelbaum, Maurice. History, Man, and Reason: A Study in Nineteenth-century Thought. Baltimore: Johns Hopkins University Press, 1971.
- Parsons, Talcott. The Structure of Social Action. (1937) New York: Free Press, 1968.
- Rafferty, Edward C. "The Right to the Use of the Earth Arhivirano 2011-06-05 na Wayback Machine-u". Herbert Spencer, the Washington Intellectual Community, and American Conservation in the Late Nineteenth Century.
- Richards, Robert J. Darwin and the Emergence of Evolutionary Theories of Mind and Behavior. Chicago: University of Chicago Press, 1987.
- Smith, George H. (2008). „Spencer, Herbert (1820–1903)”. u: Hamowy, Ronald. The Encyclopedia of Libertarianism. Thousand Oaks, CA: SAGE Publications; Cato Institute. pp. 483–5. ISBN 978-1-4129-6580-4. OCLC 750831024.
- Supek, Rudi, "Herbert Spencer i biologizam", Zagreb, 1965.
- Stewart, Iain. "Commandeering Time: The Ideological Status of Time in the Social Darwinism of Herbert Spencer" (2011) 57 Australian Journal of Politics and History 389.
- Taylor, Michael W. Men versus the State: Herbert Spencer and Late Victorian Individualism. Oxford: Oxford University Press, 1992.
- Taylor, Michael W. The Philosophy of Herbert Spencer. London: Continuum, 2007.
- Turner, Jonathan H. Herbert Spencer: A Renewed Appreciation. Sage Publications, 1985. ISBN 0-8039-2426-7
- Versen, Christopher R. Optimistic Liberals: Herbert Spencer, the Brooklyn Ethical Association, and the Integration of Moral Philosophy and Evolution in the Victorian Trans-Atlantic Community. Florida State University, 2006.
