Georg Simon Ohm

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo.^[1]

Georg Simon Ohm
Rođenje	16. ožujka 1787. Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt	6. srpnja 1854. München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo	Nijemac
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilište u Münchenu
Alma mater	Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po	Ohmov zakon
Istaknute nagrade	Copleyeva medalja (1841.)

Prolaskom električne struje kroz bilo koji otpornik ili električni vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti električne struje i električnog otpora među mjernim točkama.

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi

Ohmov zakon

Glavni članak: Ohmov zakon

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

${\displaystyle I={\frac {U}{R}}}$

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

${\displaystyle U=I\cdot R}$

${\displaystyle R={\frac {U}{I}}}$

${\displaystyle I=U\cdot G}$

gdje je:

• I - jakost električne struje kroz strujni krug u amperima (A);
• U - električni napon izvora u voltima (V);
• R - ukupan električni otpor strujnog kruga (otpor trošila + otpor električnih vodova + unutarnji otpor izvora struje) u omima (Ω). Om se može napisati i kao volt/amper (V/A).
• G - električna vodljivost, pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim temperaturama.^[2]

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela

• Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
• Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. - 245 S. : graph. Darst.)
• Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
• Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. - 2. 1854.)

Izvori

1. Ohm, Georg Simon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
2. Ohmov zakon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Vanjske veze

Georg Simon Ohm na Wikimedijinoj ostavi

• ((en)) Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"