Gandža (grad)

Gandža (azer. ) je drugi najveći grad u Azerbajdžanu (nakon Bakua). Za vrijeme dominacije Ruskog Carstva grad je bio poznat kao Jelizavetpolj (rus. Елизаветполь), a između 1920. i 1935. godine vraćeno mu je staro ime Gandža. Ipak, u vrijeme Sovjetskog Saveza gradu je promijenjeno ime u Kirovabad (rus. Кировабад), a 1989.^[1] opet mu je službeno vraćeno staro ime. Grad se prostire na približno 110 km², a prema popisu stanovništva iz 2009. godine imao je 313.300 stanovnika.

Gandža azer.
Ulica u Gandži Ulica u Gandži
Grb
Koordinate: 40°40′N 46°21′E
Država	Azerbajdžan
Vlast
- Gradonačelnik	Eldar Azizov
Površina
- Ukupna	110 km²
Visina	408 m
Stanovništvo (2009.)
- Grad	313.300
- Gustoća	2848 st./km²
Vremenska zona	GMT+4 (UTC+4)
- Ljeto (DST)	GMT+5 (UTC+5)
Službene stranice http://www.ganca.net/

Historija

Prema arapskim srednjovjekovnim izvorima, grad je osnovan 859. godine. Arapsko osnivanje grada potvrdio je srednjovjekovni historičar Movses Kagankatvatsi, koji je tvrdio da je grad osnovao 846. sin Hazra Patgosa u kantonu Aršakašen. Kao historijski važan grad na jugu Kavkaza, gradom su vladale mnoge dinastije. U gradu je također rođen poznati pjesnik Nizami Gandžavi. Nakon potresa 1139. grad je zauzeo kralj Demetrije I Gruzijski. Nakon invazije Mongola 1231. grad su ponovno zauzeli Gruzijci. Grad je ponovno oživio nakon dolaska iranske safavidske dinastije na vlast. Gradom je između 1578. i 1603., te 1724. i 1735. vladalo Osmansko Carstvo.

Za vrijeme vladavine Safavida, Gandža je bila glavni grad Beglerbega Karabah. 1747. grad je postao središte Gandžanskog kanata. Grad se žestoko suprotstavio ruskom širenju na južni Kavkaz. Rusi su pod vodstvom Pavela Tsitsianova 1804. napali kanat. Nakon zauzimanja grada Rusi su ubili 3000 stanovnika grada. Prema Gulistanskom sporazumu iz oktobra 1813. grad je s većinom današnjeg Azerbajdžana pripao Ruskom Carstvu. Grad je preimenovan u Elizavetpol, a 1868. je postao glavni grad guvernerata Elizavetpol.

Godine 1918. grad je privremeno bio glavni grad Azerbajdžanske demokratske republike, kada je ponovno preimenovan u Gandža. U travnju 1920. Azerbajdžan je okupirala Crvena armija. U svibnju 1920. u gradu je izbila neuspjela antisovjetska pobuna tijekom koje je u borbama između vojske i pobunjenika grad teško oštećen. Godine 1935. Josif Staljin je grad preimenovao u Kirovabad. Nakon osamostaljenja Azerbajdžana 1991. gradu je ponovno vraćeno staro ime.

Ekonomija

Ekonomija grada se dijelom temelji na poljoprivredi, a dijelom na turizmu. Postoji industrija svile, porculana i obuće. Također je značajna proizvodnja hrane, grožđa i pamuka s obližnjih farmi. U blizini grada nalazi se rudnik bakra i aluminija. Grad ima jedan od najvećih tekstilnih proizvođača u zemlji koji je dobio najviše ocjene na tržištima susjednih zemalja.

Znamenitosti

U 11. st. lokalni kovač Ibrahim napravio je poznata Gandžanska vrata.

• Nizamijev mauzolej
• Abasov karavan-saraj
• Abasova Saborna džamija
• Han Bagi
• Armenska crkva

Reference

1. Antun Vujić, gl. ur., Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, VII. knj. : Fr – Gr, Zagreb : Pro Leksis, Večernji list, 2005., ISBN 953-7224-07-4, Pristupljeno: 15. veljače 2011., URL: https://enciklopedija.carnet.hr Arhivirano 2013-04-04 na Wayback Machine-u

Vanjske veze

• Gandža (engl. Ganja) - The memories of stones

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Gandža