Federalna vlada Sjedinjenih Američkih Država je centralni nositelj vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema Američkom ustavu Federalna vlada ima tri grane - legislativnu, izvršnu i sudsku. Izvršnu vrši predsjednik, legislativnu Kongres, a sudsku Vrhovni sud.[1]
| Federalna vlada Sjedinjenih Američkih Država Federal government of the United States | |
|---|---|
 | |
| Vlada pregled | |
| Osnovana | 1789. |
| Nadležnost |  Sjedinjene Američke Države |
| Sjedište | Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države |
| Odgovorni ministar | Donald Trump (trenutačni), Predsjednik |
| Web stranica | |
Karakteristike
U najužem smislu Federalna vlada je Kabinet Američkog predsjednika.
Za mandata Donalda Trumpa pored njega članovi kabineta bili su; Potpredsjednik Sjedinjenih Država i sekretari (čitaj ministri) 15 ministarstava, a to su;
- Vanjskih poslova
- Financija,
- Unutrašnjih poslova
- Poljoprivrede
- Trgovine
- Rada
- Zdravstva i socijale
- Građevinarstva i urbanizma
- Trgovine
- Energetike
- Obrazovanja,
- Veterana i
- Unutrašnje sigurnosti.
Pored njih članovi su; šef ureda Bijele kuće i rukovodioci Agencije za ekologiju, Ureda za administraciju i budžet, Ureda trgovinskih predstavnika, Centralne obavještajne agencije, Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe i Administracija za mala poduzeća.[2]
Po Ustavu uloga kabineta je da savjetuje predsjednika o bilo kojoj temi koja mu zatreba, za što su odgovorni resorni ministri.[2]
U širem smislu su to sva ministarstava i još stotinjak agencija i komisija zaduženih za kojekakve poslove od svemirskog programa Amerike (NASA, zaštite šuma do prikupljanja obavještajnih podataka (CIA).[1]
Većina ureda i zgrada Federalne vlade nalazi se u Washingtonu (District Columbia), mada ih ima i po svim većim gradovima Amerike.
Koncept američke Federalne vlade bitno je različit od evropskog u kom parlament ima veću ulogu kod formiranja vlade (imenovanje premijera i ministara i njihovo razrješenje). Američki predsjednik sam bira članove svog kabineta a isto tako ih razrješava.
U Američkom ustavu se ne razglaba puno o predsjedniku (dakle o Federalnoj vladi) osim u 25 amandmanu izmjene Ustava, u kom se kaže da se dopušta podpredsjedniku uz podršku većine ministara, da predsjednika proglasi nesposobnim. Isto tako po Ustavu njegova imenovanja mora odobriti jedan od domova Kongresa a to je Senat. Ali se to ne odnosi na podpredsjednika kog predsjednik izabire po svojoj volji.
Međutim do 2019. Senat je odbio samo devet predsjedničkih kandidata, tri puta u 20. vijeku, a posljednji put 1989. kada je Senat odbio potvrditi Johna Towera za ministra obrane zbog pijanstva, promiskuiteta i odnosa s proizvođačima oružja. Nasuprot tome, kad se radi o razrješenju, predsjednik nije ograničen nikakvom drugom moći, što je potvrđeno odlukom Vrhovnog suda iz 1926. u predmetu Myers protiv Sjedinjenih država.
Termin Federalna vlada koristi se prvenstveno za razlikovanje centralne vlade od vlada pojedinih država federacije. Po Ustavu vlade tih država imaju svu moć koja nije izričito ustavom i amandmanima prenešena na Federalnu vlast.
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
