26. 9.

Događaji

1967. — Američki predsjednik Lyndon B. Johnson naredio je pojačani vojni angažman kako bi se na granici Sjevernog i Južnog Vijetnama eleminirali položaji vijetkongovaca.
1968. — Portugalskog diktatora Antonija de Oliviere Salazara, koji je vladao od 1933. godine, naslijedio je Marcelo Jose das Veves Alves Caetano.
1968. — Takozvana Brežnjevljeva doktrina dopustila je državama Varšavskog pakta ograničen suverenitet.
1980. — U bombaškom napadu desnog ekstremista na Oktobarfestu u Münchenu poginulo je 13, a ranjeno više od 200 ljudi.
1991. — Utemeljena 122. brigada HV, Đakovo.

Rođenja

1849. — Ivan Pavlov, ruski fiziolog († 1936.).
1881. — Ernst Gräfenberg, njemački ljekar i znanstvenik († 1957.).
1889. — Martin Heidegger, njemački filozof († 1976.).
1889. — T(homas) S(tearns) Eliot, engleski pisac američkog porijekla († 165.).
1897. — Pavao VI., papa († 1978.).
1898. — George Gershwin, američki skladatelj († 1937.).
1923. — Mija Aleksić, srpski filmski i pozorišni glumac († 1995.).
1927. — Enzo Bearzot, talijanski nogometni trener i igrač († 2010.).
1951. — Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe, tekstopisac i skladatelj.
1956. — Linda Hamilton, američka glumica.
1957. — Klaus Augenthaler, njemački nogometaš i trener.
1965. — Petro Porošenko, ukrajinski biznismen i nezavisni političar.
1967. — Bruno Akrapović, bivši bosanskohercegovački nogometaš i trener.
1970. — Igor Boraska, hrvatski veslač.
1972. — Alfonso, španjolski nogometaš.
1976. — Michael Ballack, umirovljeni njemački nogometaš i reprezentativac.
1979. — Vedran Zrnić, hrvatski rukometaš i osvajač zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.
1980. — Igor Omerčen, hrvatski je odbojkaš.
1981. — Marina Maljković, srpski košarkaški trener.
1981. — Serena Vilijams, američka teniserka.
1983. — Ricardo Quaresma, portugalski nogometaš.
1984. — Frank Dancevic, kanadski teniser.
1985. — Senijad Ibričić, bosanskohercegovački nogometaš.
1995. — Miloš Veljković, srpski i švicarski nogometaš.

Smrti

1551. — Džore Držić, hrvatski pjesnik (* 1461.).
1911. — Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj (* 1851.).
1914. — August Macke, njemački slikar (* 1887.).
1917. — Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar (* 1834.).
1937. — Bessie Smith, američka jazz pjevačica (* 1894.).
1940. — Walter Benjamin, njemački filozof, književnik i prevoditelj (* 1892.).
1945. — Béla Bartók, mađarski skladatelj i pijanist (* 1881.).
1955. — Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar (* 1889.).
1976. — Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik (* 1887.).
1994. — Božidar Groše, hrvatski violinist (* 1918.).
2008. — Paul Newman, američki glumac, režiser, producent, preduzetnik, vozač auto trka i humanitarac (* 1925.).
2011. — Sergio Bonelli, italijanski strip-scenarist i izdavač (* 1932.)
2019. — Jacques Chirac, francuski političar i predsjednik (* 1932.)

Događaji

1967. — Američki predsjednik Lyndon B. Johnson naredio je pojačani vojni angažman kako bi se na granici Sjevernog i Južnog Vijetnama eleminirali položaji vijetkongovaca.
1968. — Portugalskog diktatora Antonija de Oliviere Salazara, koji je vladao od 1933. godine, naslijedio je Marcelo Jose das Veves Alves Caetano.
1968. — Takozvana Brežnjevljeva doktrina dopustila je državama Varšavskog pakta ograničen suverenitet.
1980. — U bombaškom napadu desnog ekstremista na Oktobarfestu u Münchenu poginulo je 13, a ranjeno više od 200 ljudi.
1991. — Utemeljena 122. brigada HV, Đakovo.

Rođenja

1849. — Ivan Pavlov, ruski fiziolog († 1936.).
1881. — Ernst Gräfenberg, njemački ljekar i znanstvenik († 1957.).
1889. — Martin Heidegger, njemački filozof († 1976.).
1889. — T(homas) S(tearns) Eliot, engleski pisac američkog porijekla († 165.).
1897. — Pavao VI., papa († 1978.).
1898. — George Gershwin, američki skladatelj († 1937.).
1923. — Mija Aleksić, srpski filmski i pozorišni glumac († 1995.).
1927. — Enzo Bearzot, talijanski nogometni trener i igrač († 2010.).
1951. — Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe, tekstopisac i skladatelj.
1956. — Linda Hamilton, američka glumica.
1957. — Klaus Augenthaler, njemački nogometaš i trener.
1965. — Petro Porošenko, ukrajinski biznismen i nezavisni političar.
1967. — Bruno Akrapović, bivši bosanskohercegovački nogometaš i trener.
1970. — Igor Boraska, hrvatski veslač.
1972. — Alfonso, španjolski nogometaš.
1976. — Michael Ballack, umirovljeni njemački nogometaš i reprezentativac.
1979. — Vedran Zrnić, hrvatski rukometaš i osvajač zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004.
1980. — Igor Omerčen, hrvatski je odbojkaš.
1981. — Marina Maljković, srpski košarkaški trener.
1981. — Serena Vilijams, američka teniserka.
1983. — Ricardo Quaresma, portugalski nogometaš.
1984. — Frank Dancevic, kanadski teniser.
1985. — Senijad Ibričić, bosanskohercegovački nogometaš.
1995. — Miloš Veljković, srpski i švicarski nogometaš.

Smrti

1551. — Džore Držić, hrvatski pjesnik (* 1461.).
1911. — Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj (* 1851.).
1914. — August Macke, njemački slikar (* 1887.).
1917. — Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar (* 1834.).
1937. — Bessie Smith, američka jazz pjevačica (* 1894.).
1940. — Walter Benjamin, njemački filozof, književnik i prevoditelj (* 1892.).
1945. — Béla Bartók, mađarski skladatelj i pijanist (* 1881.).
1955. — Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar (* 1889.).
1976. — Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik (* 1887.).
1994. — Božidar Groše, hrvatski violinist (* 1918.).
2008. — Paul Newman, američki glumac, režiser, producent, preduzetnik, vozač auto trka i humanitarac (* 1925.).
2011. — Sergio Bonelli, italijanski strip-scenarist i izdavač (* 1932.)
2019. — Jacques Chirac, francuski političar i predsjednik (* 1932.)

Događaji