5. 1. - Sabor na Gradcu kod Zagreba: odredbe o načinu mobiliziranja zemlje protiv očekivanog turskog napada ("obći zemaljski ustanak")[1].
24. 1. - Banov brat Petar Erdedi postavljen za kapetana žumberačkih uskoka[2].
25. 1. - Turski veliki vezir prijeti da će sultan poslati flotu u Jadran protiv senjskih uskoka koji neprekidno četuju protiv Turaka; kralj za novog senjskog kapetana postavlja Jurja Lenkovića[2].
21. 3. - Papa Klement VIII se žali nadvojvodi Ernestu na uskoke koji su nedavno "porobili" trgovačke brodove u Ankoni[2].
13. 4. - Počinje Imdžinski rat, pokušaj Toyotomi Hideyoshija da osvoji Koreju; Korejci u ovom ratu koriste brodove kornjače.
13. 4. - Ban Tomo Erdedi razglasio "obći zemaljski ustanak"[3].
12. 4. - 2. 5. - Hasan-paša Predojević gradi (novu) Petrinju na ušću Petrinjčice u Kupu[4]; hrvatske i njemačke čete neaktivne kod Bresta i Gorice.
15. 4. - Hrastovica se predala Turcima nakon pobune, prethodno osvojena tvrđava Gore[4].
14. 6.? - Turci ušli u Izačić kojeg je pobunjena posada napustila[5].
19. 6. - Pad Bihaća: grad se sporazumno predao poslije šest dana opsade, ali obećanja ubrzo prekršena - ubijene dvije od pet tisuća kršćanskih stanovnika, 800 djece poslato u Carigrad[6].
Ovim je zaokruženo tursko osvajanje današnje Bosne (do 1878.).
Bihać postaje sjedište ranijeg Ostrožačkog sandžaka (osn. 1578.).
19. 7. - Hasan-paša kod Bresta porazio bana Erdedija i štajerske čete (u Carigradu 26. rujna proslavljen trijumf), grad zapaljen sledeće noći, štajerska posada ubijena; Turci zatim haraju Turopoljem i oko Siska[8].
20. 7. - Japanci zauzeli Pjongjang, glavni grad Koreje - car Seonjo se povlači na sever.
23. 7. - Petar Erdedi se probio iz Kerestinca koji su Turci bili opkolili.
avgust - Englezi zarobili kod Azora veliki portugalski brod Madre de Deus sa bogatim tovarom iz jugoistočne Azije.
kolovoz-rujan? - Kralj Rudolf u Pragu odredio da "tursko zvono" zvoni tri puta na dan pozivajući na molitvu za obranu od Turaka, odredio da se u svim njegovim zemljama sakuplja novac i vojska, velika pojačanja stižu u Zagreb i okolinu.
rujan, krajem - Hasan-paša u Turopolju spalio 49 sela i dva trgovišta, panika zbog glasina čak u Ljubljani[10].
prije 29. 10. - Markgrof Karl von Burgau iz Tirola imenovan komandantom svih četa u Hrvatskoj i Slavoniji (stiže 7. 11. u Zagreb).
ca. 14. 11. - Novi Hasan-pašin upad u Turopolje; oko Zagreba se okuplja velika vojska koja ne može prijeći nabujalu Savu.
17. 11. - Sigismund III Vasa, od ranije vladar Poljske-Litvanije, nasleđuje oca na švedskom prestolu.
prosinac - Ratne aktivnosti oko Petrinje obustavljene zbog velikog snijega[11].
Pećanac Derviš Agić Sarvanović izdejstvovao da se iz skadarskog sandžaka izdvoji crnogorski s njim na čelu (Ulcinj, Bar i oblasti od Bojane sa Crnom Gorom); zatim (1592/3) Akan-bali čauš na Cetinju vrši popis za harač[12].
