1530.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1530 (MDXXX) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
- Ovo je članak o godini 1530.

Remove ads
Događaji
- veljača - Turci upadaju u Kočevje i u (južnu) Hrvatsku (Zapoljini Slavonci su u sporazumu sa Turcima).
- 22. i 24. 2. - Papa Klement VII. krunisao Karla za kralja Italije i za svetog rimskog cara u Bolonji (poslednja papska krunidba).
- ožujak? - Ivan Kacijaner postaje glavni kapetan kraljevske vojske na hrvatskoj i slavonskoj krajini[1] (ove godine bez efekta).
- 8. 4. - Car uzdigao markgrofa Mantove Federica II. Gonzagu u rang vojvode.
- 3. 5. (8. 5.?) - Umro Ugarski Palatin Stjepan VII. Báthory (tek 1550-tih ga nasleđuje Toma Nádasdy).
- jun - Vlad VI Înecatul novi vojvoda Vlaške (do 1532).
- 25. 6. - Na Augsburškom Reichstagu predstavljena Confessio Augustana tj. Augsburška konfesija, glavna ispovest vere Luteranske crkve.
- srpanj, koncem - Pojačanje građanskog rata u Slavoniji.
- 3. 8. - Rat Konjačke lige: bitka kod Gavinane je odlučujuća carska pobeda nad firentinskom vojskom, grad se predaje tjedan kasnije, vraća se vlast Medicija (Alessandro).
- 24. 8. - Vuk Frankapan Brinjski drži govor na Augsburškom rajhstagu, kojim poziva na pomoć Hrvatskoj.
- septembar - Nemac Nikolaus Federmann istražuje severni basen Orinoca.
- 8. 10. - Primirje u Slavoniji između Ferdinandove i Zapoljine stranke.
- + Velika poplava u Rimu, 3.000 mrtvih.
- 26. 10. - Posle sedam godina potucanja vitezovi Hospitaleri dobili Maltu od cara Karla, nakon čega čega će postati poznati kao Malteški vitezovi; takođe su dobili i libijski grad Tripoli.
- jesen - Prva uskočka kolonija u Žumberku (tokom godine prva veća seoba iz Bosne u Hrvatsku, od 50 kuća)[2]; kolonizacija počinje i u Beloj krajini.
- 5. 11. - Poplava svetog Feliksa pogađa delove Flandrije i Zeelanda.
- 7. 11. - Nikola Jurišić i Josip Lamberg u poslanstvu pred sultanom u Carigradu.
- 3. 12. - Martim Afonso de Sousa krenuo iz Lisabona sa četiri broda kako bi ojačao portugalski posed u Brazilu, kome prete Francuzi i Holanđani.
- 26. 12. - Humayun postaje drugi mogulski car (do 1540).
Tokom/tijekom godine
- Mali rat u Ugarskoj: austrijske snage zauzele Estergom, neuspešno opsedaju Zapoljin Budim (Pavle Bakić i Radoslav Čelnik su s Ferdinandom, a Petar Ovčarević sa Zapoljom i Turcima[3]).
- Smederevski episkop Pavle objavio otcepljenje srpske crkve od (grčke) Ohridske arhiepiskopije.
- Benedikt Kuripečič je član Ferdinandovog poslanstva sultanu Sulejmanu.
- Beleži da Bosna opušćuje zbog epidemija i iseljavanja, mada ima doseljavanja iz Srbije[2] i da se stanovništvo žali na nove namete koji su pokvarili ranije stanje[4].
- Zabeleške o stanovništvu: istočno od Sarajeva preovlađuju Srbi, a da osim "pravih Turaka" u donjoj Bosni ima i "starosjedioca Bosanaca rimokršćanske vjere"[5]; između Banje Luke i Ključa spominje vlaške ovčare[6].
- 1523-1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju, podignute mnoge crkve[7].
- 1530-1570 - Vlasi se doseljavaju u severozapadnu Bosnu iz istočne Hercegovine, zapadne Crne Gore i jugozapadne Srbije[8].
- Lodovico Gritti postavljen za turskog namesnika u Mađarskoj (do 1534).
- Osnovan Collège de France.
- Fracastorova epska poema Syphilis sive morbus gallicus ("Sifilis ili francuska bolest") izvor je naziva za tu bolest.
- Ferdinand I potvrdio gradski statut Rijeke.
- 1530-31 - Podignuta Begova džamija u Sarajevu.
Remove ads
Rođenja
Smrti
- Staniša (Skender-beg) Crnojević, crnogorski sandžak-beg (* 1457)
- 3. 5. - Stjepan VII. Báthory, Ugarski Palatin
- 26. 12. - Babur, osnivač Mogulskog carstva (* 1483)
- ca. Mila Gojsalić, hrvatska mučenica
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads