1530.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1530.
Remove ads

Godina 1530 (MDXXX) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Ovo je članak o godini 1530.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Thumb
Begova džamija
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • veljača - Turci upadaju u Kočevje i u (južnu) Hrvatsku (Zapoljini Slavonci su u sporazumu sa Turcima).
  • 22. i 24. 2. - Papa Klement VII. krunisao Karla za kralja Italije i za svetog rimskog cara u Bolonji (poslednja papska krunidba).
  • ožujak? - Ivan Kacijaner postaje glavni kapetan kraljevske vojske na hrvatskoj i slavonskoj krajini[1] (ove godine bez efekta).
  • 8. 4. - Car uzdigao markgrofa Mantove Federica II. Gonzagu u rang vojvode.
  • 3. 5. (8. 5.?) - Umro Ugarski Palatin Stjepan VII. Báthory (tek 1550-tih ga nasleđuje Toma Nádasdy).
  • jun - Vlad VI Înecatul novi vojvoda Vlaške (do 1532).
  • 25. 6. - Na Augsburškom Reichstagu predstavljena Confessio Augustana tj. Augsburška konfesija, glavna ispovest vere Luteranske crkve.
  • srpanj, koncem - Pojačanje građanskog rata u Slavoniji.
  • 3. 8. - Rat Konjačke lige: bitka kod Gavinane je odlučujuća carska pobeda nad firentinskom vojskom, grad se predaje tjedan kasnije, vraća se vlast Medicija (Alessandro).
  • 24. 8. - Vuk Frankapan Brinjski drži govor na Augsburškom rajhstagu, kojim poziva na pomoć Hrvatskoj.
  • septembar - Nemac Nikolaus Federmann istražuje severni basen Orinoca.
  • 8. 10. - Primirje u Slavoniji između Ferdinandove i Zapoljine stranke.
+ Velika poplava u Rimu, 3.000 mrtvih.

Tokom/tijekom godine

  • Mali rat u Ugarskoj: austrijske snage zauzele Estergom, neuspešno opsedaju Zapoljin Budim (Pavle Bakić i Radoslav Čelnik su s Ferdinandom, a Petar Ovčarević sa Zapoljom i Turcima[3]).
  • Smederevski episkop Pavle objavio otcepljenje srpske crkve od (grčke) Ohridske arhiepiskopije.
  • Benedikt Kuripečič je član Ferdinandovog poslanstva sultanu Sulejmanu.
    • Beleži da Bosna opušćuje zbog epidemija i iseljavanja, mada ima doseljavanja iz Srbije[2] i da se stanovništvo žali na nove namete koji su pokvarili ranije stanje[4].
    • Zabeleške o stanovništvu: istočno od Sarajeva preovlađuju Srbi, a da osim "pravih Turaka" u donjoj Bosni ima i "starosjedioca Bosanaca rimokršćanske vjere"[5]; između Banje Luke i Ključa spominje vlaške ovčare[6].
  • 1523-1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju, podignute mnoge crkve[7].
  • 1530-1570 - Vlasi se doseljavaju u severozapadnu Bosnu iz istočne Hercegovine, zapadne Crne Gore i jugozapadne Srbije[8].
  • Lodovico Gritti postavljen za turskog namesnika u Mađarskoj (do 1534).
  • Osnovan Collège de France.
  • Fracastorova epska poema Syphilis sive morbus gallicus ("Sifilis ili francuska bolest") izvor je naziva za tu bolest.
  • Ferdinand I potvrdio gradski statut Rijeke.
  • 1530-31 - Podignuta Begova džamija u Sarajevu.
Remove ads

Rođenja

  • 25. 8. - Ivan IV Grozni, prvi ruski car († 1584)
  • Sabo Bobaljević, dubrovački aristokrata i književnik († 1585)
  • ca. Starina Novak, hajduk i vojskovođa († 1601)
  • ca. Ferenc Forgách, varadinski biskup († 1577)
  • 1530-35 - Šimun Budinić, književnik († 1600)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1530.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads