![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Medieval_BiH.png/640px-Medieval_BiH.png&w=640&q=50)
Vrhbosna
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države.
Neutralnost ovog članka ili dijela članka je osporena. Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na stranici za razgovor. |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Medieval_BiH.png/640px-Medieval_BiH.png)
Uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) činila je prvobitnu Bosnu.[1] Konstantin Porfirogenet naziva je bosanskom zemljom (grč. horion Bosona). Prostire se oko izvora rijeke Bosne, s gradovima Vrhbosnom, Hodidjedom i Kotorcem. Na mjestu grada Vrhbosne Turci su sagradili Saraybosnu (Sarajevo). Od 1463 Vrhbosna je bila centar Bosanskog sandžaka.[2]
Život te države, kao pograničnog područja – i to najprije kao banovine od Borića, prvog poznatog bana po imenu u 12. vijeku, a kasnije kao kraljevine[α 1], prvo nepriznate te koju godinu prije pada (1461) priznate i od pape Pija II. – traje oko tristo godina. Za to vrijeme priznala je vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, iako je bilo i želja za većom samostalnošću. Sultan Mehmed II. Osvajač (Fatih), koji je pod Jajcem pogubio posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, osvojio je Bosnu 1463. godine.[3]