Veliko brdo bakra
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rudarsko područje Velikog brda bakra u Falunu | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Švedska
| |
Registriran: | 2001. (25. zasjedanje) |
Vrsta: | kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, v |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Veliko brdo bakra (švedski: Stora Kopparberget) ili Falunski rudnik je rudnik bakra kod Faluna (Švedska) koji je bio u funkciji punih tisuću godina, od 9. stoljeća do 8. prosinca 1992. godine. U jednom trenutku je pokrivao trećinu europskih potreba za bakrom[1], a stoljećima je imao snažan utjecaj na tehnološki, društveni i politički razvoj Švedske i drugih europskih zemalja. Zbog toga je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.
Rudnik se satoji od od velikog površinskog kopa koji se naziva "Velika jama" (Stora stöten), te od podzemnih rudnika za posjetitelje, nekoliko manjih rudnika i okna uz Veliku jamu, te labirinta galeirja (tunela), podzemnih komora i propalih okna u okolici rudnika. Ukupna površina iskopina je oko 80 km, od kojih je oko 33 km ispod današnje razine vode, na oko 220 metara dubine. Najdublja točka u ridniku je na 600 m, a najdublje okno je tzv. "Oscar", dubok 440 m.
Središnja upravna zgrada je pretvorena u muzej koji prima oko 100,000 posjetitelja godišnje[2].
Muzej rudnika u Falunu Dionica o 1/8 vlasništva nad rudnikom od 16. lipnja 1288. god. Tačke iz 19. st. Spust u okno Oscar Razglednica iz 19907. god.