![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Kanjon_Tare_%25282006%2529.jpg/640px-Kanjon_Tare_%25282006%2529.jpg&w=640&q=50)
Tara (rijeka)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tara je rijeka u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nastaje od dvije rječice Opasanice i Veruše ispod planine Komovi. Poslednjih 40km toka rijeke Tare se nalazi u Bosni i Hercegovini a na nekoliko mjesta cini i granicu izmedju dvije drzave. U Šćepan polju, zajedno sa rijekom Pivom sačinjava rijeku Drinu. Poznata je kao "Suza Evrope". U gornjem toku voda iz rijeke se može slobodno piti. Kanjon rijeke Tare je dubok 1333 m što ga čini najdubljim u Evropi. Sama Tara je dugačka 146,4 km[2], sa prosječnim padom 4,5 m/km, sa površinom sliva 1853 km². Veći dio rijeke Tare (uključujući njen kanjon) je pod UNESKO-vom zastitom kao dio Nacionalnog parka Durmitor. Ova rijeka je idealna za splavarenje, rafting i ribolov (posebno u dijelu kraj Kolašina gdje je idealna za mušičarenje). Najatraktivniji dio za splavarenje, rafting je poslednjih 25km rijeke i kanjona Tare.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Disambig.svg/20px-Disambig.svg.png)
Tara | |
---|---|
![]() Kanjon Tare | |
Lokacija | |
Države | ![]() |
Hidrografija | |
Ušće | Drina |
Dužina | 146,4 |
Hidrologija | |
Sliv – površina | Crnomorski 1853 km² |
Nacionalni park Durmitor Kanjonsko-klisurasti dio Rijeke Tare | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]() | |
Registriran: | 1980, 2005 |
Vrsta: | prirodno dobro |
Mjerilo: | vii, viii, x |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Park prirode Tara | |
---|---|
![]() Rafting na Tari kroz Park prirode | |
Lokacija | Dolina rijeke Tare |
Najbliži grad | Foča, ![]() |
Površina | 144,53 km² (56 mi² ) |
Osnivanje | 14.07.2022.[1] |
Upravitelj | Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo "Maglić" Foča |
Jedan od pionira koji se zalagao za zaštitu rijeke Tare i protiv izgradnje hidroelektrane na Tari bio je geograf Milorad Vasović. On je u septembru 2004. godine predao nevladinoj organizaciji „Most“ podatke o podršci 562 naučnika iz Evrope i svijeta, kao i podatak da je Svjetski kongres geografa 1984. u Edinburgu jednoglasno pozdravio akciju za spas Tare. Rezultat kampanje „Neću baru, hoću Taru“ bio je usvajanje „Deklaracije o zaštiti rijeke Tare“ u skupštini Crne Gore 14. decembra 2004.[3]