From Wikipedia, the free encyclopedia
Snježni leopard (latinski: Panthera uncia) vrsta je velike mačke koja nastanjuje planinske predjele Centralne i Južne Azije. Svrstan je kao ugrožen na IUCN-ovom crvenom popisu ugroženih vrsta, zato što se procjenjuje da je 2003. globlalna populacije iznosila između 4080 i 6590 odraslih jedinki, od kojih se manje od 2500 razmnožava u prirodi.[2]
| Snježni leopard | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Ugroženi (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Felidae |
| Potporodica: | Pantherinae |
| Rod: | Panthera |
| Vrsta: | P. uncia |
| Dvojni naziv | |
| Panthera uncia (Schreber, 1775) | |
 | |
| Range map | |
| Sinonimi | |
| |
Snježni leopardi nastanjuju planinske i potplaninske zone na nadmorskoj visini od 3000 do 4500 metara. U sjevernom dijelu svog areala također se javljaju na manjim visinama.[3]
Snježni leopard se još od ranih 30-ih taksonomski klasificira kao Uncia uncia.[1] Na osnovu istraživanja genotipa, od 2008. se smatra pripadnikom roda Panthera.[2][4] Postoje dvije podvrste, ali genetske razlike među njima još uvijek nisu sigurno ustvrđene.[2]
Snježni leopard je nacionalna životinja Pakistana.[5]
Snježni leopardi malo su manji od ostalih velikih mačaka, ali, poput njih, i oni sami dosta variraju u veličini, mada generalno teže između 27 i 55 kg, pri čemu veći mužjaci dostižu 75 kg, a manje ženke i ispod 25 kg.[6][7] Imaju relativno kratko tijelo, koje je od glave do početka repa dugo između 70 i 130 cm. Međutim, rep im je vrlo dug, između 80 i 100 cm, tako da proporcionalno duži rep vjerovatno ima samo mramorna mačka, koja je obično veličine domaće..[8][9] Zdepaste su građe, imaju kratke noge i visoki su oko 60 cm u ramenima.[10]
Snježni leopardi imaju dugo, gusto krzno, a njihova osnovna boja varira između čađavo sive i žutomrke, sa bljeđim donjim dijelom tijela. Imaju tamnosive do crne otvorene rozete na tijelu, sa malenim pjegama iste boje na glavi i većim pjegama na nogama i repu. Neobično za mačke, oči su im blijedozelene ili sive boje.[8][9]
Snježni leopardi pokazuju nekoliko prilagodbi za život na hladnim, planinskim staništima. Tijelo im je zdepasto, krzno gusto, a uši su im malene i zaobljene, što sve smanjuje gubitak toplote. Šape su im široke i bolje raspodjeljuju težinu pri hodu po snijegu, a osim toga imaju krzno i na donjoj strani šapa, koje im pruža bolji zahvat na strmim i nestabilnim površinama; također umanjuju gubitak toplote. Rep snježnog leoparda dug je i savitljiv, te služi za održavanje ravnoteže, što je veoma važno na stjenovitom terenu koji nastanjuju. Rep im je i vrlo debeo jer u njemu pohranjuju masti, a pokriven je i gustim slojem krzna, zahvaljujući čemu ga mogu koristiti kao pokrivač kako bi zaštitili lice tokom spavanja.[9][11]
Snježni leopard ima kratku njušku i kupolasto čelo, sa neobično velikom nosnom šupljinom koja mu pomaže pri udisanju rijetkog, hladnog zraka njegovog planinskog staništa.[8]
Snježni leopard ne može rikati, unatoč djelomičnom okoštanju podjezične kosti. To djelomično okoštanje prije se smatralo preduvjetom za rikanje koje se može posmatrati kod velikih mačaka, ali novija istraživanja pokazuju da je sposobnost rikanja omogućena drugim morfološkim osobinama, naročito na području grkljana, koje kod snježnog leoparda nisu prisutne.[12][13] Snježni leopardi glasaju se siktanjem, niskofrekventnim predenjem, mijaukanjem, režanjem i zavijanjem.
Snježni leopard se na osnovu genetskog istraživanja Briana Davisa, Dr. Ganga Lia i profesora Williama Murphyja iz 2009. klasificira kao pripadnik roda Panthera (velike mačke). To istraživanje pokazalo je da su snježni leopardi zapravo evoluirali uz tigrove, a ne leoparde, kako se prethodno smatralo.
I latinizirani naziv roda, Uncia, kao i naziv koji se za njega povremeno koristi u engleskom jeziku, "ounce", potiču iz starofrancuske riječi once, kojom se isprva označavao obični ris. Sama riječ "once" nastala je iz prijašnje riječi "lonce" gdje je "l" skraćeni oblik od "la", što ostavlja "once" kao naziv te životinje. Ona se, kao njena engleska verzija "ounce", počela koristiti za ostale mačke veličine risa, te na kraju i za snježnog leoparda.[14][15]
Na jezicima naroda koji žive na istim prostorima, snježni leopard se naziva "wāwrīn pṛāng" (paštunski: ), "shan" (ladački), "irves" (mongolski: ), "bars" ili "barys" (барыс), "ilbirs" (kirgiski: Илбирс), "barfānī chītā" (hindi, urdu: برفانی چیتا) i "him tendua" (sanskrit, hindi: ).
U Rječniku američke baštine izneseno je da je porijeklo riječi pantera nepoznato. Prema pučkoj etimologiji, ona vodi porijeklo iz grčkog πάν pan ("sve") i thēr ("zvijer") zato što može uloviti i ubiti gotovo sve. Predloženo je da je u grčki prešlo iz sanskritske riječi za "žućkastu životinju" ili "bjelkastožutu". Grčkom riječju πάνθηρ, pánthēr, označavaju se svi pripadnici porodice Felidae sa pjegama.
Raspon snježnog leoparda proteže se od zapada Bajkalskog jezera, preko južnih predjela Sibira, planina Kunlun, ruskog Altaja, Sajanskih i Tannu-Ola planina, Tanšana, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana do Hindukuša u istočnom Afganistanu, Karakoruma u sjevernom Pakistanu, Pamira, te visokih predjela Himalaja u Indiji, Nepalu i Butanu, kao i do Tibetske visoravni. U Mongoliji se može naći u mongolijskom i gobijskom Altaju i planinskom lancu Khangai. U Tibetu se može naći sve do Altyn-Tagha na sjeveru.[3][16]
Potencijalna staništa snježnog leoparda u indijskim Himalajima se u državama Jammu i Kashmir, Uttarakhand, Himachal Pradesh, Sikkim i Arunachal Pradesh procjenjuju na manje od 90000 km2, od čega se oko 34000 km2 smatra dobrim staništem, a 14,4% je zaštićeno. Na početku 90-ih godina 20. vijeka, indijska populacija snježnog leoparda se u 25 zaštićenih područja procjenjivala na 200 do 600 jedinki.[3]
Snježni leopardi ljeti obično žive iznad granice drveća, na planinskim pašnjacima i kamenitim regionima na visinama od 2700 do 6000 m. Zimi silaze u šume na visine od 1200 do 2000 m. Snježnim leopardima najviše odgovara kamenit i nepravilan teren, ali mogu se bez problema kretati u snijegu dubokom 85 cm, mada radije koriste postojeće staze koje su napravile druge životinje.[8]
Snježnog leoparda je na osnovu jedne ilustracije 1775. godine prvi opisao Schreber. Nazvao ga je Felis uncia i pretpostavio da nastanjuje Berberiju, Perziju, istočnu Indiju i Kinu.[17]
Gray je 1854. predložio rod Uncia, kojem je podredio snježnog leoparda pod nazivom Uncia irbis.[18] Pocock je potkrijepio tu klasifikaciju, ali je pripisao naučni naziv Uncia uncia. Također je opisao morfološke razlike u odnosu na mačke roda Panthera.[19]
Na osnovu genotipskih istraživanja, snježni leopard se od 2008. smatra pripadnikom roda Panthera.[4] Unatoč tome što se naziva leopardom, njegova sestrinska vrsta zapravo je tigar, dok mu je leopard dalji srodnik.[20][21]
Za populaciju koja živi na južnim transbajkalskim prostorima predložena je podvrsta U. u. baikalensis-romanii, kojoj je neophodna daljnja procjena.[1][22] Autori knjige Priručnik o sisarima svijeta (eng. Handbook of the Mammals of the World) priznaju dvije podvrste, U. u. uncia iz Mongolije i Rusije i U. u. uncioides iz zapadne Kine i Himalaja.[23]
Snježni leopard je samotna vrsta, osim u slučaju ženki i mladunaca, koji duži period provode sa majkom.
Jedinka snježnog leoparda živi na tačno određenom teritoriju, ali ga ne brani agresivno u slučaju prolaska drugih snježnih leoparda. Teritoriji mnogo variraju po veličini. U Nepalu, gdje plijena ima mnogo, teritorij može iznositi samo 12 km2 do 40 km2, pa se na prostoru od 100 km2 može naći do 10 jedinki; na staništima sa rijetkim plijenom prostor od 1000 km2 nastanjuje samo 5 jedinki.[12]
Kao i ostale mačke, snježni leopardi koriste mirisne tragove za označavanje svog teritorija i puteva kojima često prolaze. Obično ih stvaraju grebanjem tla zadnjim stopalima, nakon čega po njemu mokre ili vrše veliku nuždu, ali i prskanjem mokraće po zaklonjenim dijelovima stijena.[8]
Snježni leopardi najaktivniji su u zoru i sumrak.[9] Također su poznati po izuzetnoj tajnovitosti i odličnoj kamuflaži.
Snježni leopardi su mesojedi i aktivno love svoj plijen. Kao i mnoge mačke, također su oportunisti koji jedu bilo koje meso na koje naiđu, uključujući strvine i domaće životinje. Mogu ubiti životinje triput teže od njih, kao što su na primjer baral, himalajski tar, vijoroga koza i argali, ali će se rado odlučiti za mnogo manji plijen, kao što su zečevi i ptice.[11] Sposobni su ubiti većinu životinja koje žive u njihovom arealu, pri čemu je jedina iznimka vjerovatno odrasli mužjak jaka. Snježni leopardi, neobično za mačke, također jedu i znatnu količinu vegetacije, uključujući travu i grančice.[8]
Ishrana snježnog leoparda varira ovisno o staništu i godišnjem dobu, kao i dostupnosti plijena. Na Himalajima uglavnom lovi barale, ali na drugim planinskim prostranstvima, kao što su Karakorum, Tanšan, Altaj i mongolske planine Tost, njegov glavni plijen su sibirski kozorog i argali, vrsta divlje ovce, mada je to postala rjeđa pojava u određenim dijelovima areala snježnog leoparda.[9][24][25] U ostale velike životinje koje lovi spadaju razne vrste divljih koza i ovaca (kao što je vijoroga koza i urijal), drugi preživari poput himalajskog tara i gorala, jeleni, crvene pande, divlje svinje i langur majmuni. Manji plijen se sastoji od svizaca, kovrdžavi zec, pika, razni glodari i ptice poput snježnog pijetla i jarebice kamenjarke.[9][11][24]
Dolazi do znatnog ubijanja stoke,[2] što ga stavlja u direktan sukob sa ljudima. Međutim, čak i u Mongoliji, gdje je broj divljih životinja smanjen, a interakcija sa ljudima česta, stoka (uglavnom ovce) čine manje od 20% ishrane te vrste, pri čemu love divlje životinje kada god mogu.[25] Pastiri nekada ubijaju snježne leoparde kako bi ih spriječili u otimanju životinja.[11] Gubitak plijena zbog pretjerane ispađe stoke, krivolova i obrane stoke glavni su pokretači smanjenja populacije snježnog leoparda. Nije zabilježeno da je snježni leopard napao ljude i čini se najmanje za ljude opasnom velikom mačkom. Zbog toga ih je lako otjerati od stoke; spremno napuštaju svoj ulov kada su ugroženi i nekada se i ne brane kada su napadnuti.[8]
Snježni leopardi najradije napadaju plijen zasjedom odozgo, koristeći nepravilan teren kako bi prikrili svoj prilazak. Aktivno progone plijen niz strme planinske obronke, koristeći brzinu početnog skoka kako bi lovili životinje na razdaljine i do 300 m. Ubijaju ugrizom za vrat i ponekada odvlače plijen na sigurnu lokaciju prije hranjenja. Jedu sve jestive dijelove strvine i mogu preživjeti na samo jednom baralu čitave dvije sedmice prije nego što opet krenu u lov. Čini se da im godišnje treba 20 do 30 odraslih plavih ovaca.[2][8]
Snježni leopardi neopbični su po tome što, za razliku od većine velikih mačaka, imaju tačno određen vrhunac rađanja. Obično se pare u kasnu zimu, kada se znatno više glasaju i označavaju teritorije. Snježni leopardi imaju period skotnosti od 90 do 100 dana, pa se mladunčad rađa između aprila i juna. Estrus obično traje između pet i osam dana, a mužjaci uglavnom ne traže više partnera nakon parenja, vjerovatno zbog kratke sezone parenja koja im ne ostavlja dovoljno vremena. Parovi kopuliraju u pozi uobičajenoj za mačke 12 do 36 puta na dan.[8]
Majka se koti u kamenitoj jazbini sa krznom skinutim sa svog stomaka. Veličina legla varira od jednog do pet mladunaca, ali je prosjek 2,2. Mladunci su slijepi i bespomoćni na rođenju, mada već imaju gusto krzno, i teže 320 do 567 g. Otvaraju oči oko sedmog dana života, mogu hodati nakon pet sedmica i prestaju piti mlijeko nakon 10 sedmica.[8] Također, kada su rođeni, imaju pune crne pjege koje se tokom odrastanja u adolescenciji pretvaraju u rozete.
Mladunci napuštaju jazbinu kada su stari dva do četiri mjeseca, ali ostaju sa majkom dok ne postanu neovisni nakon 18-22 mjeseca. Kada postanu neovisni mogu se preći velike razdaljine, pa čak i široka prostranstva ravnog terena, pri potrazi za novim lovištima. To vjerovatno pomaže smanjenje parenja jedinki u bliskom srodstvu do kojeg bi inače došlo u njihovim relativno izoliranim staništima. Snježni leopardi dostižu spolnu zrelost sa dvije do tri godine života, a obično žive 15-18 godina, mada u zatočeništvu mogu dostići i 21 godinu.[8]
Brojne agencije rade na očuvanju snježnog leoparda i njegovih ugroženih planinskih ekosistema. U njih spadaju Snow Leopard Trust, Snow Leopard Conservancy, Snow Leopard Network, Cat Specialist Group i Panthera Corporation. Te grupe i brojne vlade država na čijim prostorima snježni leopard obitava, neprofitne organizacije i donatori iz cijelog svijeta nedavno su surađivali tokom Desete međunarodne konferencije o snježnom leopardu u Pekingu. Njihov fokus na istraživanje, programe u zajednici u regionima sa snježnim leopardom i obrazovne programe, cilja na razumijevanje potreba te mačke, kao i potreba seljaka i stočarskih zajednica koje utiču na život i stanište snježnih leoparda.[26][27]
Cjelokupna populacija snježnog leoparda procjenjuje se na između 4510 i 7350 jedinki.[28] Mnoge procjene zastarjele su ili grube.[2]
Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) je 1972. godine smjestila snježnog leoparda na svoj Crveni popis ugroženih vrsta kao globalno "Ugroženog"; ista kategorija ugroženosti zadržana je i nakon procjene provedene 2008. godine.
U zoološkim vrtovima u cijelom svijetu postoji oko 600 snježnih leoparda.[9]
| Država | Površina staništa (km2) | Procijenjena populacija[2] |
|---|---|---|
| Afganistan | 50 000 | 100–200? |
| Butan | 15 000 | 100–200? |
| Kina | 1 100 000 | 2000–2500 |
| Indija | 75 000 | 200–600 |
| Kazahstan | 50 000 | 180–200 |
| Kirgistan | 105 000 | 150–500 |
| Mongolija | 101 000 | 500–1000 |
| Nepal | 30 000 | 300–500 |
| Pakistan | 80 000 | 200–420 |
| Tadžikistan | 100 000 | 180–220 |
| Uzbekistan | 10 000 | 20–50 |
Zaštićena područja:
Učinjeno je mnogo napretka u osiguranju opstanka snježnog leoparda i uspješno se razmnožavaju u zatočeništvu. Obično kote dva do tri mladunca, ali u nekim slučajevima mogu okotiti i do sedam.
"Iznenađujuće zdrava" populacija snježnih leoparda pronađena je na 16 lokacija u izoliranom Koridoru Wakhan na sjeveroistoku Afganistana, što je pružilo nadu za opstanak snježnih leoparda u toj regiji.[34]
Tv serija Planet Earth ima segment o snježnim leopardima. U njoj su iskorišteni neki od prvih videosnimaka snježnih leoparda u divljini; također je prikazan snježni leopard dok lovi vijorogu kozu.[35]
Pakistanski novinar Nisar Malik i snimatelj Mark Smith (koji je radio na spomenutom segmentu u seriji Planet Earth) proveli su još 18 mjeseci snimajući snježne leoparde na Hindukušu za BBC-jev film Snow Leopard – Beyond the Myth.[36]
U filmu The Secret Life of Walter Mitty (2013) fotoreporter Sean O'Connell (čiju je ulogu igrao Sean Penn) fotografira snježne leoparde u Afganistanu.
U epskoj trilogiji Philipa Pullmana His Dark Materials (1995), demon Lorda Asriela je snježni leopard po imenu Stelmaria.
Tai Lung, glavni antagonista u filmu Kung Fu Panda (2008) je snježni leopard.
Snježni leopard ima simbolično značenje za turske narode Centralne Azije, gdje je on poznat pod nazivom irbis ili bars, pa se stoga često koristi u heraldici i kao amblem.
Snježni leopard je nacionalni simbol Tatara i Kazaka: snježni leopard nalazi se na službenom pečatu grada Almati, a krilati snježni leopard (Aq Bars) nalazi se na grbu Tatarstana. Sličan leopard je i na grbu Sjeverne Osetije-Alanije. Nagrada Snow Leopard davala se sovjetskim planinarima koji bi se uspeli na svih pet vrhova od preko 7000 metara u Sovjetskom Savezu. Uz to, snježni leopard je simbol Saveza ženskih izviđača Kirgistana.
.png)
Napadi snježnih leoparda su rijetki. Zabilježena su samo dva takva slučaja.[38] 12. jula 1940. u klancu Maloalmaatinsk blizu Alma-Ate bijesan snježni leopard napao je dva muškarca tokom dana i obojici nanio ozbiljne ozljede.[38] U drugom slučaju, nedaleko od Alma-Ate, star, bezub i vrlo mršav snježni leopard neuspješno je napao prolaznika u zimu; uhvaćen je i odnesen u lokalno selo.[38] Drugi napadi na ljude nisu zabilježeni.[39][40]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
