Rekonkvista
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rekonkvista (španj.: Reconquista) predstavlja pokret Španjolaca i Portugalaca kako bi protjerali Maure (islamske Arape) s Pirinejskog poluotoka, odnosno kako bi ga ponovno osvojili, što je u stvari i značenje španjolske riječi "Rekonquista". Uzrok Rekonkviste bila je invazija Maura u Europu, oni su 714. zauzeli veći dio poluotoka, a njihov dalji prodor zaustavio je tek Karlo Martel u Bitci kog Toursa 732. Sama Rekonkvista počinje 718. godine oslobođenjem Galicije i Leona, odnosno Pelayovom pobjedom kod Covadonge 722. godine, a završila je 1492. kad je zauzet Emirat Granada, posljednji maurski emirat na tlu Europe.
Historija Španije |
---|
Prahistorija Iberijskog poluotoka |
Španija u antičko doba |
Španija i Rimljani |
Španija u srednjem vijeku |
- Vizigotska Španija |
- Svevsko kraljevstvo |
- Spanija |
- al-Andalus |
- Rekonkvista |
Špansko kraljevstvo |
- Habsburška Španija |
- Španija u doba prosvjetiteljstva |
Restauracija apsolutizma u Španiji |
Prva španska republika |
Restauracija burbonske Španije |
Druga španska republika |
Španski građanski rat |
Španija pod Frankom |
Španska tranzicija |
Moderna Španija |
Rekonkvista, u vjerskom pogledu, predstavlja sukob između kršćanstva, odnosno katoličanstva sa jedne i islama sa druge strane, koji se okončao potpunim nestankom islama sa prostora zapadne Europe.