![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Prvo_javno_ve%25C5%25A1anje_na_Terazijama%252C_1941._godina.jpg/640px-Prvo_javno_ve%25C5%25A1anje_na_Terazijama%252C_1941._godina.jpg&w=640&q=50)
Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Narodnooslobodilački pokret (NOP) je bio pokret otpora u Jugoslaviji za vreme Drugog svetskog rata koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije.
- Za ostala značenja vidi NOP (višeznačno)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f1/Prvo_javno_ve%C5%A1anje_na_Terazijama%2C_1941._godina.jpg/640px-Prvo_javno_ve%C5%A1anje_na_Terazijama%2C_1941._godina.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/8/8b/Ratko_Mitrovi%C4%87_u_oslobo%C4%91enom_%C4%8Ca%C4%8Dku_1941.jpg/640px-Ratko_Mitrovi%C4%87_u_oslobo%C4%91enom_%C4%8Ca%C4%8Dku_1941.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/f/fb/Narodni_zbor_Bugojno_1943.jpg/640px-Narodni_zbor_Bugojno_1943.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/d/d1/%C5%BDiveo_Antifa%C5%A1isti%C4%8Dki_front_%C5%BEena.jpg/640px-%C5%BDiveo_Antifa%C5%A1isti%C4%8Dki_front_%C5%BEena.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/3/30/Veliki_narodni_zbor_u_Biha%C4%87u_1942.jpg/640px-Veliki_narodni_zbor_u_Biha%C4%87u_1942.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/8/84/Vojni_sud_u_Virovitici_1944.jpg/640px-Vojni_sud_u_Virovitici_1944.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/thumb/5/5f/Gra%C4%91ani_Sarajeva_obe%C5%A1eni_od_usta%C5%A1a_1945.jpg/640px-Gra%C4%91ani_Sarajeva_obe%C5%A1eni_od_usta%C5%A1a_1945.jpg)
Oružanu silu pokreta otpora predstavljali su narodnooslobodilački partizanski odredi, stvarani tokom leta 1941. godine, koji su tokom 1942. godine prerasli u Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije. U gradovima su pokret otpora predstavljali tvz. "ilegalci".
Na slobodnim teritorijama stvarani su civilni organi narodnooslobodilačkog pokreta, Narodnooslobodilački odbori, koji su predstavljali prve organe „narodne vlasti“. Oni su imali su zadatak da pomažu iz pozadine oružanu narodnooslobodilačku borbu. Pored Narodnoosolobodilačkih odbora u okviru pokreta otpora su stvarane i druge antifašističke organizacije, poput Antifašističkog fronta žena (AFŽ), Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ) i Saveza pionira Jugoslavije.
Narodnooslobodilački pokret je, za razliku od drugih pokreta u Jugoslavije, tokom Drugog svetskog rat, uspeo masovno da okupi pripadnike svih naroda: Srbe, Hrvate, Slovence, Muslimane, Crnogorce i Makedonce, kao i pripadnike svih nacionalnih manjina u Jugoslavije: Mađare, Albance, Italijane, Slovake, pa čak i Nemce.
Jedan od ciljeva Narodnooslobodilačkog pokreta bio je i stvaranje nove države - Nove Jugoslavije, koja bi počivala na nacionalnom i socijalnom jedinstvu. Na taj način se ostvariovao i deo programa Komunističke partije Jugoslavije, koji se odnosio na izvođenje socijalističke revoluciji. Ovi planovi su se posebno odvijali na oslobođenim teritorijama tzv. „Partizanskim republikama“ (Užička republika, Drvarska republika, Bihaćka republika i dr.) gde je stanovništvo moglo u praksi da vidi delotvornost NO odbora i primenu načela socijalne pravde.
Narodnooslobodilački pokret se razvijao na čitavom području Jugoslavije. Glavni protivnici bili su strani okupatori (Nemci, Italijani, Bugari i Mađari), kao i „domaći izdajnici“, odnosno saradnici okupatora: Nezavisna Država Hrvatska (ustaše i domobrani), režim Milana Nedića u Srbiji (Srpska državna straža), četnici Draže Mihailovića, četnici Koste Pećanca, Balisti, Bela grada u Sloveniji, režim Sekule Drljevića u Crnoj Gori, Ljotićev „Zbor“ i dr. Pokret je vodio doslednu borbu protiv širenja međunacionalne mržnje, masovnih progona i pokolja stanovništva, što mu je donelo široku narodnu podršku.
Narodnooslobodilački pokret je 1943. godine stekao priznanje Saveznika, koji su uskratili dotadašnju podršku četnicima. Nakon toga je došlo do sporazuma sa Jugoslovenskom vladom u izbeglištvu, na osnovu kojih je 7. marta 1945. godine stvarena Demokratska Federativna Jugoslavija.