Makedonci
južnoslavenska etnička grupa / From Wikipedia, the free encyclopedia
Makedonci, takođe poznati i kao Makedonski Sloveni,[1][2] Slovenski Makedonci[3] ili Slavomakedonci,[4] su narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim predjelima Grčke i Bugarske. Jezgro današnjih Makedonaca potječe od starih slavenskih plemena Rinhina, na Halkidiki; Sagudata, zapadno od Soluna; Smoljani, istočno od Vardara; Draguvita, na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici Pelagonije; Berziti, sjeverozapadna Makedonija; Velegezita (Belegezita), južna Makedonija i Tesalija; Strumljana, istočno od rijeke Strume i Brsjaka, koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine.
Makedonci su danas nastanjeni u 12 država sa populacijom od 1.866.000, prema procjeni za 2005. godinu. Najviše ih ima u Sjevernoj Makedoniji (1.249.000), Bugarskoj (5.000)[5], Grčkoj (192,000) Australiji (73.000) i Srbiji (73.000). Među Makedoncima još se vide razlike među lokalnim skupinama Šopova, Torbeša (islamiziranih Mijaka) i Mijaka. Vidi populaciju za 2006.