Mjesečeva mora
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima". Tamnije su od ostatka površine zbog tamnih bazaltnih stijena, ostataka davnih izlijevanja vulkanske lave. Na strani Mjeseca okrenutoj prema Zemlji prekrivaju 16% površine. Nisu jednoliko raspoređena po globusu. Osim najvećeg morskog prostranstva, Oceana oluja, sva ostala mora su kružnoga oblika ili dijelovi kruga. Najveće kružno more je More kiša.[1] Mora su od od 1 do 2 kilometra niža od visoravni (kopna), zaravnjena su i tamna, ispunjena bazaltnom lavom, dok su kopna svjetlija jer u njima prevladava anortozit s gabrom.
Latinski naziv | Hrvatski naziv | Širina | Dužina | Promjer (km) |
---|---|---|---|---|
Mare Anguis | More zmija | 22,6° N | 67,7° E | 150 |
Mare Australe | Južno more | 38,9° S | 93,0° E | 603 |
Mare Cognitum | More znanja | 10,0° S | 23,1° W | 376 |
Mare Crisium | More kriza | 17,0° N | 59,1° E | 418 |
Mare Fecunditatis | More plodnosti | 7,8° S | 51,3° E | 909 |
Mare Frigoris | More hladnoće | 56,0° N | 1,4° E | 1596 |
Mare Humboldtianum | Humboldtovo more | 56,8° N | 81,5° E | 273 |
Mare Humorum | More vlage | 24,4° S | 38,6° W | 389 |
Mare Imbrium | More kiša | 32,8° N | 15,6° W | 1123 |
Mare Marginis | Rubno more | 13,3° N | 86,1° E | 420 |
Mare Nectaris | More nektara | 15,2° S | 35,5° E | 333 |
Mare Nubium | More oblaka | 21,3° S | 16,6° W | 715 |
Mare Orientale | Istočno more | 19,4° S | 92,8° W | 327 |
Mare Serenitatis | More vedrine | 28,0° N | 17,5° E | 707 |
Mare Spumans | More pjene | 1,1° N | 65,1° E | 139 |
Mare Tranquillitatis | More tišine | 8,5° N | 31,4° E | 873 |
Mare Undarum | More valova | 6,8° N | 68,4° E | 243 |
Mare Vaporum | More para | 13,3° N | 3,6° E | 245 |
Oceanus Procellarum | Ocean oluja | 18,4° N | 57,4° W | 2568 |
Na oblikovanje površine bitno je utjecao udar velikih tijela, planetoida i meteorita, uz okolnosti određene stanjem unutrašnjosti i njezinim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je pokrivena slojem regolita, sitnozrnatih rastresitih i poroznih odlomaka na kamenitoj podlozi. Višestrukim lomljenjem i slijeganjem pod tlakom oblikovan je kilometarski sloj kršnika (breče), ispod kojega se nalazi osnovna stijena. Krateri su zastupljeni svuda, a po njihovoj uščuvanosti i preklapanju sudi se o slijedu stratigrafskih sustava. Čvrsta Mjesečeva kora oblikovana je prije 4,6 do 3,9 mllijardi godina (prenektarijanski sustav, nastao prije Mora nektara), nakon čega su nastali veliki kružni bazeni (krateri promjera većeg od 200 km) do prije 3,85 mllijardi godina (nektarijanski sustav). Mora su nastala izlijevanjem magme, kroz pukotine u kori, u bazene nastale udarom, a taj je proces trajao milijunima godina. Oko mora su ostali planinski obrubi nastali od materijala izbačena pri udaru. More kiša i Istočno more nastali su nakon toga do prije 3,15 mllijardi godina (imbrijski sustav), s velikim brojem manjih kratera. Veliki krateri osim vanjskoga kružnoga bedema imaju i sr. udubinu. Eratostenijski sustav nastao je u doba do prije 1 mlrd. god.; posljednji, kopernikanski sustav traje do danas, a odlikuju ga mladi krateri Kopernik, Kepler, Tycho. Oko njih se kao ovratnik šire svijetle pruge – materijal izbačen udarom, koji s vremenom tamni. Danas je Mjesečeva unutrašnjost čvrsta, a malo je vjerojatno da je u samom središtu djelomice rastaljena. Kora je debela do 100 km. Potresi imaju ognjište na dubini od približno 800 km, a pojavljuju se kada je Mjesec u perigeju pod utjecajem plimne sile koju uzrokuje Zemlja. Posljedice su gibanja kore hrptovi na morskim dnima, rasjedi koji se dižu više stotina metara i dugi su više stotina kilometara, te raspukline kao doline u planinskim bilima. Vulkanskoga podrijetla mogu biti manja kupolasta brda, te posebno vijugavi jarci nastali urušavanjem. Pojavljuju se i nagla isplinjavanja tla, možda iz zaostalih vulkanskih džepova. Temperatura površine mijenja se od –160 °C noću do +120 °C danju.[2] Kartografiranjem mora i ostalih reljefnih oblika na površini Mjeseca bavi se selenografija.