![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8d/Ggantija_niches.jpg/640px-Ggantija_niches.jpg&w=640&q=50)
Megalitski malteški hramovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu[1][2]. Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije[3], što je dovelo do razdoblja koje nazivamo Ġgantija kultura (3600.-3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila Saflieni kultura (3000.-2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju Tarxien kulture (od 3150.-2500. pr. Kr.), čime je završilo doba megalitskih spomenika[4].
Megalitski malteški hramovi | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]() | |
Registriran: | 1980. (4. zasjedanje) Prošireno 1992. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-v popis su: Borġ in-Nadur[5] (Birżebbuġa), Kordin III.[6], Il-Bidni[7], Xemxija[8], Hal Ginwi[9], Tal-Quadi[10] (fr, ru), Ta' Marżiena[11], Ta' Raddiena[12], L-Imramma[13], Buggiba[14], Santa Verna[15], Tas-Silġ (Żejtun) i kompleks tragova isklesanih u stijeni Misraħ Għar il-Kbir (Dingli) i drugi[16].