![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Creatine_neutral.png/640px-Creatine_neutral.png&w=640&q=50)
Kreatin
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kreatin je supstanca koju prirodno proizvodi ljudskom telu kao izvor energije za mišiće. Do sinteze dolazi u sintetiše se u jetri, ali i u pankreasu i bubrezima. Kreatin se formira u telu od aminokiselina arginin, metionin i glicin i sadrži hemijsku energiju - ATP. Organizam prosečne osobe proizvede dnevno oko 2 g kreatina.[6]
Kreatin | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Naziv po klasifikaciji | 2-[Karbamimidoil(metil)amino]sirćetna kiselina |
Drugi nazivi | N-Karbamimidoil-N-metilglicin; Metilguanidosirćetna kiselina |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 57-00-1 ![]() |
PubChem[1][2] | 586 |
ChemSpider[3] | 566 ![]() |
UNII | MU72812GK0 ![]() |
EINECS broj | 200-306-6 |
DrugBank | DB00148 |
KEGG[4] | C00300 |
MeSH | Creatine |
ChEBI | 16919 |
ChEMBL[5] | CHEMBL283800 ![]() |
RTECS registarski broj toksičnosti | MB7706000 |
ATC code | C01EB06 |
Bajlštajn | 907175 |
Gmelin Referenca | 240513 |
3DMet | B00084 |
Jmol-3D slike | Slika 1 Slika 2 |
Svojstva | |
Molekulska formula | C4H9N3O2 |
Molarna masa | 131.13 g mol−1 |
Agregatno stanje | beli kristali |
Miris | bez mirisa |
Tačka topljenja |
255 °C, 528 K, 491 °F |
Rastvorljivost u vodi | 13,3 g L−1 (na 18 °C) |
log P | −1,258 |
pKa | 3,429 |
Baznost (pKb) | 10,568 |
Izoelektrična tačka | 8,47 |
Termohemija | |
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
−538,06–−536,30 kJ mol−1 |
Std entalpija sagorevanja ΔcH |
−2,3239–−2,3223 MJ mol−1 |
Standardna molarna entropija S |
189,5 J K−1 mol−1 |
Specifični toplotni kapacitet, C | 171,1 J K−1 mol−1 (na 23,2 °C) |
Farmakologija | |
Vreme polu-uklanjanja iz organizma | 3 sata |
Opasnost | |
EU-klasifikacija | ![]() |
R-oznake | R36/37/38 |
S-oznake | S26, S36 |
Srodna jedinjenja | |
Srodna karboksilne kiseline | |
Srodna jedinjenja | Dimetilacetamid |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Kreatin pospešuje obnovu ATP-a koji se koristi prilikom rada mišića, te se njegovom suplementacijom ostvarujete i „produženi rad“ tj. veća snagu i bolja izdržljivost. Kreatin se unosi i putem ishrane i najviše ga ima u crvenom mesu i ribi. Uneti kreatin se 98% deponuje u mišićima, dok se preostali deo deponuje u mozgu, srcu i drugim organima, a višak kreatina se izluči preko bubrega u obliku kreatina.
U rastvoru, kreatin je u equilibrijumu sa kreatininom.[7]