From Wikipedia, the free encyclopedia
Ingušetija je autonomna republika u sastavu Ruske Federacije.
| |||||
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
Glavni grad | Magas | ||||
Površina - ukupno |
87. po veličini - 4.000 km² | ||||
Stanovništvo - Ukupno |
73. po veličini - 467.294 (2002.) | ||||
Politički status | [[{{{pol stat poveznica}}}|Republika]] | ||||
Federalni okrug | [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]] | ||||
Privredna regija | Sjevernokavkaska | ||||
Službeni jezici | ruski, inguški | ||||
Predsjednik (Президент) |
Murat Magometovič Zjazikov (Мурат Магометович Зязиков) | ||||
Premijer-ministar (Премьер-министр) |
Timur Ahmetovič Moguškov (Тимур Ахметович Могушков) | ||||
Zakonodavno tijelo | ... | ||||
Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Mahmud Sakalov (Махмуд Сакалов) | ||||
Himna | Himna Inguške | ||||
Automobilska oznaka | 06 | ||||
Vremenska zona | Moskovsko vrijeme (UTC + 3/+4) |
Na zapadu se graniči s ruskom republikom Sjevernom Osetijom, na istoku s Čečenijom, dok na jugu ima granicu s Gruzijom.
Ime je dobila po Ingušima, narodu srodnom Čečenima, koji u njoj predstavlja većinsko stanovništvo.
Ingušetija je pod rusku vlast došla 1810. godine. Nakon stvaranja SSSR-a postala je dio Sovjetske planinske republike, da bi 1924. postala Inguška autonomna oblast. Godine 1934. je spojena s Čečenijom u Čečensko-Ingušku Autonomnu sovjetsku republiku.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, Staljin je, pod sumnjom za pomaganje njemačkom okupatoru, naredio deportaciju Čečena i Inguša, odnosno ukidanje njihove republike, čiji dijelovi su pripali direktno Rusiji, odnosno Sjevernoj Osetiji. 1950-ih je Čečenima i Ingušima dozvoljen povratak, odnosno stvaranje republike.
1992. godine je, nakon što je Čečenija proglasila nezavisnost, Ingušetija postala republika unutar Ruske federacije. Tome je pridonio i etnički sukob s Osetima, koji je na njenu teritoriju doveo veliki broj izbjeglica.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.