Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage ime je za vojne snage u NDH koje su formirane 1944. spajanjem Domobranstva i Ustaške vojnice. Ova vojska je djelovala sve do poraza NDH u maju 1945.

Ne treba izjednačavati sa Hrvatske obrambene snage.

Ratna zastava NDH.

Pred kraj rata, bilo je oko 170.000 pripadnika snaga NDH.^[1]

Sjedinjenje Ustaške vojnice i Domobranstva

Koncem jula 1994. borbena vrednost hrvatskih vojnih jedinica pala je toliko nisko, da su nemačke vojne vlasti rešile da potpuno reorganizuju hrvatsku vojsku. Nemački general von Weichs dao je sledeći predlog: s obzirom na ozbiljnost situacije, da hrvatsku armiju mora od sada isključivo upotrebiti tako, da služi nemačkim ciljevima, kako bi se poštedela nemačka krv. Ovo se može postići samo tako da se sve hrvatske vojne jedinice odmah stave pod nemačku komandu i da se popune nemačkim vojnicima.^[2]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta

Veliki udar za hrvatsku vojsku dogodio se u jesen 1944, kada je Tito uputio apel hrvatskim vojnicima, koji glasi: svi hrvatski vojnici, koji se priključe partizanskoj vojsci od 15. septembra 1944, biće amnestirani. Tada je iz "domobrana" pobeglo mnogo hrvatskih vojnika, a posebno veliki procenat dezertera čine oficiri hrvatske vojske.^[2]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta

Nakon uhićenja ustaškog krilnika Ante Vokića, Ante Pavelić i ustaški krugovi su preuzeli potpuni nadzor nad svim vojnim snagama NDH. Odlučilo se stvoriti jedinstvenu vojsku koja bi bila prožeta ustaškim duhom i koju bi vodili ustaški oficiri.

U jesen 1944. započelo je spajanje Ustaške vojnice i Hrvatskog domobranstva u jedinstvenu vojsku čime započinje i posljednje razdoblje u razvoju oružanih snaga Nezavisne države Hrvatske.

U već prije planiranih 17 divizija u sklopu triju zbornih područja ušli su i ustaški zdrugovi a Zapovjedništvo Ustaške vojnice je rasformirano.

Kraj 1944.

Do kraja 1944. formirano je 16 divizija koje su bile raspoređene diljem NDH.

Naziv divizije	Komandant	Sastav	Komanda	Područje djelovanja
1. hrvatska udarna (u postrojavanju)
2. hrvatska	general Mirko Gregurić	20. (zagrebački) pješački zdrug XX. (zagrebački) ustaški zdrug XV. ustaški zdrug	Zagreb	Ivančica, Krapina, Samobor, Klinča selo, Kravarsko, Turopolje, Sesvete, Kašina, Zlatar
3. hrvatska	general Stjepan Mifek	8. lovački zdrug II. ustaški zdrug XIII. ustaški zdrug	Vinkovci	Velika župa Vuka, Baranja, Čađavica, Čačinci, Levanjska Varoš, Vrpolje, Babina Greda, Sava
4. hrvatska	general Antun Nardelli	7. lovački zdrug VIII. ustaški zdrug 14. pješački zdrug	Dvor na Uni	Turopolje, Lekenik, Žirovac, Mrazovac, Rašće
5. hrvatska	ustaški pukovnik Rafael Boban	V. ustaški stajaći zdrug 11. pješački zdrug	Bjelovar	Drava, Ludbreg, Križevci, Čazma, Moslavačka gora, Grubišno polje, Virovitica
6. hrvatska	general Vladimir Metikoš	X. ustaški zdrug 15. pješački zdrug	Banja Luka	Pakrac, Garešnica, Voloder, Sunja, Dubica, Prijedor, Krupa, Kotor Varoš, Hrvaćani, Vrbas, Medari, Dragalić
7. hrvatska	general Stjepan Peričić	1. gorski zdrug 4. gorski zdrug	Nova Kapela, Batrina	Brod, Kutjevo, Velika, Pakrac, Medari, Sava
8. hrvatska	general Roman Domanik	I. ustaški zdrug XI. ustaški zdrug 18. posadni zdrug	Sarajevo	Javor planina, Krivaja, Nemila, Travnik, Gornji Vakuf, Kreševo, Bjelašnica, Foča
9. hrvatska	general Božidar Zorn	2. gorski zdrug VI. ustaški zdrug IX. ustaški zdrug	Mostar	Bjelašnica, Vranica, Kupres, Livno, Sinj, Split
10. hrvatska	general Ivan Tomašević	10. lovački zdrug VII. ustaški zdrug	Skočaj	Pećigrad, Bužim, Otoka, Palanka, Srnetica, Šator planina, Svilaja, Trogir, Zadar, Gračac, Korenica, Drežnik
11. hrvatska	ustaški pukovnik Juraj (Juco) Rukavina	IV. ustaški zdrug XVIII. ustaški zdrug	Gospić	Novi, Drežnica, Plaški, Plitvička jezera, Bunić, Udbina, Lovinac, St. Grad
12. hrvatska	pukovnik Slavko Cesarić	13. posadni zdrug XII. ustaški zdrug 3. gorski zdrug	Brčko	Sava, Bosna do Modriče, Gračanica, Bukovi, Krivaja r., Krivaja, Drinjača, Drina
13. hrvatska	ustaški pukovnik Tomislav Rolf	III. ustaški zdrug 12. pješački zdrug XVII. ustaški zdrug	Karlovac	Klinča selo, Živodina, Modruš, Slunj, Vrnograč, Topusko, Pisarovina
14. hrvatska	pukovnik Jaroslav Šotola	XIV. ustaški zdrug 19. pješački zdrug	Brod na Savi	Željeznička pruga Zagreb — Zemun
15. hrvatska	general Milan Čudina	XVI. ustaški zdrug 16. pješački zdrug	Doboj	Željeznička pruga Brod - Sarajevo
16. hrvatska doknadna	general Milivoj Durbešić	21. doknadni zdrug 23. doknadni zdrug XXI. ustaški doknadni zdrug	Zagreb

Na temelju zapovjedi Ministarstva oružanih snaga (MINORS) od 21. novembra 1944. počeo je proces nove reorganizacije oružanih snaga NDH u smislu njihova ujedinjavanja u "Hrvatske oružane snage" (HOS).

Početak 1945.

Početkom 1945. počelo se povezivati nove ustaško-domobranske divizije u "zborove" te je do kraja marta 1945. stvoreno 5 zborova u koje je bilo svrstano 18 divizija. Tokom marta i aprila sve su divizije bile raspoređene po zborovima a svaki zbor je bio sastava 3 do 4 divizije. Sastav zborova početkom aprila bio je:

• I. Poglavnikov tjelesni zbor
• Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Ante Moškov
  • 1. hrvatska udarna divizija, zapovjednici generali Šimić i Antun Nardelli
  • PTS divizija (ili "tjelesna divizija"), zapovjednik general Mirko Gregorić
  • 5. ustaška divizija (nastala iz V. ustaškog zdruga), zapovjednik general Rafael Boban
• II. ustaški zbor
• Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Vjekoslav (Maks) Luburić
  • 1. divizija HOS-a (mješovita), zapovjednik general Julije Fritz
  • 17. divizija, zapovjednik general Roman Domanik
  • 18. ustaška udarna divizija, zapovjednik general Vladimir Majer
  • Ustaška obrana (u rangu divizije, zapravo prošireni Ustaški obrambeni zdrug)
• III. ustaški zbor
• Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Artur Gustović
  • 2. divizija, zapovjednik general Stjepan Peričić
  • 7. divizija, zapovjednik general Stjepan Mifek
  • 8. divizija, zapovjednik general Roman Domanik
• IV. ustaški zbor
• Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Josip Metzger
  • 3. divizija, zapovjednik pukovnik Zdenko Begić
  • 6. divizija, zapovjednik general Vladimir Metikoš
  • 15. divizija, zapovjednik general Miland Čudina
• V. ustaški zbor
• Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Ivo Herenčić
  • 10. divizija, zapovjednik general Ivan Tomašević
  • 11. divizija, zapovjednik pukovnik Josip Aleksić
  • 12. divizija, zapovjednik general Ivan Brozović
  • 1. posadna divizija Zagreb

Svi zborovi (osim I.-og) su nosili naziv ustaški a njima su zapovjedali istaknuti ustaški zapovjednici. Divizije su bile ustaške, ponekad s nazivom udarne, zatim mješovite ustaško-domobranske s nazivom hrvatske, te jedna gorska, sastavljena od prijašnjih domobranskih gorskih zdrugova. Ostali tipovi divizija bili su posadna, sastavljena od vojnih obveznika starijih godišta, te doknadna, koje su čiinili vojni obveznici unovačeni 1944. i 1945.

Zborovi i divizije su tijekom 1945. mijenjali svoje položaje kako se mijenjalo tj. skraćivalo obrambeno bojište. Njemačkim snagama u NDH prijetilo je odsjecanje od glavnine i padanje u sovjetsko zarobljeništvo. Nakon pada Beča u sovjetske ruke 13. aprila 1945., Vrhovna komanda njemačke vojske odobrila je povlačenje njemačke Grupe armija "E" na zapad. To je uslijedilo nakon povlačenja njemačkih snaga iz Bosne i Hercegovine sjeverno od rijeke Save.

Nakon proboja partizana na Bilogori 29. aprila 1945. zapovjednik Grupe armija "E", general Alexander Löhr naredio je povlačenje svih njemačkih snaga s prostora Karlovac-Zagreb-Varaždin prema Austriji. Zajedno s njima počele su se 8. maja 1945. povlačiti i snage HOS-a zajedno sa političkim vodstvom NDH. Povlačenje je trajalo do 15. maja kada su se snage HOS kod Bleiburga u Austriji predale britanskim snagama i položile oružje. Predaju je u ime Zapovjedništva HOS-a potpisao general Slavko Štancer. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vraćene u Hrvatsku, gdje su tijekom Križnog puta najvećim dijelom poubijane.

Činovi HOS-a

Generali
general pukovnik	general poručnik	general

Časnici
pukovnik	podpukovnik	bojnik	nadsatnik	satnik	Nadporučnik	poručnik	zastavnik

Dočasnici
častnički namjestnik	stožerni stražnik	stražnik	vodnik	rojnik

Vojnici
dorojnik	strielac	vojnik

Hrvatske oružane snage na Wikimedijinoj ostavi

Poraće

• Ante Pavelić je 1951. formirao Vladu NDH u izbjeglištvu pri čemu je postavio Rafaela Bobana za ministra oružanih snaga.
• HOS je također skraćenica za Hrvatske odbrambene snage koje su djelovale od 1991. do 1993. tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj te rata u Bosni i Hercegovini. I taj HOS su pojedinci ponekad nazivali Hrvatske oružane snage.

Povezano

• Hrvatsko domobranstvo
• Nezavisna Država Hrvatska
• Ustaše

Reference

1. Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.
2. Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta

Literatura

• Jug, Damir: Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj