From Wikipedia, the free encyclopedia
Korenica (od 1945. do 1991. Titova Korenica), naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.
Korenica | |
|---|---|
  Korenica Korenica na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska županija |
| Općina/Grad | Plitvička Jezera |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.744 N |
| - z. d. | 15.71 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1.570 |
| Pošta | 53230 Korenica |
| Pozivni broj | +385(0)53 |
| Autooznaka | GS |
 | |
Naselje Korenica smjestilo se podno planinskog lanca Ličke Plješivice u Bijelom polju. U više dugačkoj nego širokoj dolini, kroz to polje prolazi istoimena rječica Korenica. Korenica je nastala i razvila se u obrambeno naselje podno srednjovjekovne utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Danas Korenica ima 3.170 stanovnika, uglavnom zaposlenih u NP Plitvička Jezera i samostalnim djelatnostima od kojih je turizam najznačajnija grana.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. općina Plitvička jezera (Korenica) imala je sljedeći sastav: Samo naselje Korenica ima oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika i 400 ostali.
Etnički sastav je sljedeći:
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Titova Korenica, slijedećeg etničkog sastava:
Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine.
U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bačića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom, zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao, te u listopadu iste godine umro.
Korenica je bila sjedište Koreničke kumpanije br. 6 koja je pripadala Otočkoj pukovniji Karlovačke vojne krajine. [2]
Kotar Korenica i kotar Udbina imali su velike gubitke stanovništva u Drugom svjetskom ratu. Na području ova dva kotara (poslijeratna opština Titova Korenica) život je izgubilo 6.399 stanovnika čiju smrt su prouzrokovali fašisti. Uglavnom je riječ o žrtvama genocida koji je sprovodila Nezavisna Država Hrvatska.
Od 6.399 žrtava 1.456 su pali borci NOVJ, dok je 3.193 žrtve fašističkog terora, a 1.750 stanovnika je umrlo od tifusa. Zločini ustaša nad stanovništvom kotara Korenica i kotara Udbina predstavljaju primjer genocida koji je Nezavisna Država Hrvatska provodila nad srpskim stanovništvom Like. Od 3.193 poimenice poznate žrtve fašističkog terora - 3.141 su srpskog, a 51 hrvatskog porijekla.[3]
Koristeći široke ovlasti, iako bez zakonskoga temelja, ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović donio je 5. listopada 1945. odluku o promjeni naziva mjestu Korenica u Titova Korenica. Odluka je stupila na snagu 5. prosinca 1945.[4] Prijašnji naziv vraćen je tek 7. veljače 1997.[5]
Od 30. prosinca 1992. do 7. veljače 1997. postojale su na istome području općine Titova Korenica, Smoljanac i Udbina.
Velika prijeratna općina Korenica podjeljena je 1997. godine u 2 općine: Plitvička Jezera i Udbina.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
