From Wikipedia, the free encyclopedia
Palače i parkovi Potsdama i Berlina | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Njemačka | |
Registriran: | 1990. (14. zasjedanje) prošireno 1992. i 1999. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | i, ii, iv, |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Babelsberg je najveći dio grada Potsdama u pokrajini Brandenburg u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke Havel. Najpoznatiji je po slavnoj palači i parku Babelsberg koji su dio zaštićene UNESCOve svjetske baštine Palače i parkovi Potsdama i Berlina, ali i po studiju Babelsberg koji je povijesno središte njemačke flmske industrije, najstarijeg velikog filmskog studija u Europi.
Godine 1833. princ Wilim I. Hohenzollern je dobio od svog oca Fridrika Vilima III., pruskog kralja dozvolu za gradnju ljetnje rezidencije za sebe i svoju ženu, Augustu Saxe-Weimar-Eisenach, i to n obronku brda Babelsberg koji gleda na rijeku Havel. Prve planove u neogotičkom stilu uradio je Karl Friedrich Schinkel, no oni nisu zadovoljili prinčeve ambiciozne želje, koji je u međuvremenu postao prijestolonasljednikom jer njegov stariji brat, pruski kralj Fridrik Vilim IV., nije imao djece. Proširene planove završio je Friedrich Ludwig Persius i izveo ih do 1849. godine, a njegov park izveli su Peter Joseph Lenné i Hermann von Pückler-Muskau.
Babelsberg je postao njegov rezidencijom kada je Vilim proglašen pruskim, ali i njemačkim kraljem. Ovdje je 23. rujna 1862. godine, nakon privatnog razgovora s njemačkim premijerom, Bismarckom, odustao od abdikacije.
Studio Babelsberg je nadaleko poznat kao medijski centar i nastariji veliki filmski studio na svijetu. U Balbesbergu se nalazi i državni emiter RBB (Rundfunk Berlin-Brandenburg), sjedište Njemačkog medijskog arhiva, astrofizički institut Potsdam, dok se u obližnjem Neubabelsbergu nalazi Hasso Plattner institut za računalni programski inženjering.
Godine 1990. palača sa svojim parkom upisana je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zajedno s drugim palačama i parkovima u Potsdamu.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.