Godina 886. (DCCCXLXXXVI) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 886.
Gregorijanski | 886. (DCCCLXXXVI) |
Ab urbe condita | 1639. |
Islamski | 272–273. |
Iranski | 264–265. |
Hebrejski | 4646–4647. |
Bizantski | 6394–6395. |
Koptski | 602–603. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 941–942. |
• Shaka Samvat | 808–809. |
• Kali Yuga | 3987–3988. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3522–3523. |
• 60 godina | Yang Vatra Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 10886. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji
- Franački (francuski) kralj i rimsko-njemački car Karlo Debeli oslobađa Pariz od opsade tako što je platio bogatu otkupninu vikinškim napadačima među kojima se nalazi i mladi Rollo.
- Pariški grof Odo postaje grof od Anjoua nakon smrti Huga Opata.
- U Bugarskoj je kao službeno pismo uvedena glagoljica, koju su za liturgijske i druge potrebe slavenskih naroda izumili carigradski misionari Ćiril i Metod.
- Zapadnosaksonski kralj Alfred Veliki osvaja današnji London kome daje ime Lundenburgh; uzvodno od Londonskog mosta gradi luku zvanu Queenhythe, a nadzor nad Londonom daje earlu Aethelredu koji se ženi za Alfredovu kćer po imenu Ethelfleda.
- Kan Boris I od Bugarske uspostavlja Preslavsku i Ohridsku književnu školu.
- Alfred Veliki kuje prvu kovanicu poznatu kao halfpenny ("polu-penny"), čime je ukinuta praksa da se prethodni pennyji režu napola.
- Lav VI nasljeđuje poočima Vasilija I na bizantskom prijestolju te smjenjuje patrijarha Fotija kako bi na njegovo mjesto postavio brata Stefana I.
- Adalbert II nakon smrti svog oca Adalberta I nasljeđuje mjesto markgrofa Toskane.
Rođenja
- Ibn Muqlah, perzijski kaligraf
Smrti
- 29. 8. – Vasilije I Makedonac, bizantski car
- Adalbert, vojvoda od Toskane
- Ja'far ibn Muhammad Abu Ma'shar al-Balkhi, perzijski astronom[1]
- Heongang, kralj Sille (u današnjoj Koreji)
- Wulgrin I, grof od Angoulêmea
- Muhamed I od Córdobe, vođa omejadske dinastije
Izvori
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.