1. 1. - Bitka kod Kačanika: Tatari pobedili Srbe, Nemce i Mađare, Karpoš se izvukao iz Kačanika[1]. Narednih dana: Georg Christian von Holstein povlači vojsku u Niš, ostavlja srpsku posadu u Prokuplju; Karpoš uhvaćen u Kumanovu i nabijen na kolac u Skoplju[2].
9. 1. - General Veterani preuzeo u Nišu komandu nad snagama u Srbiji[2].
januar - Dukađinski sandžakbeg Mahmud-paša Hasanbegović napao i zauzeo Prizren, narod beži iz Peći (patrijarh, deo Pikolominijeve regimente i Srpska milicija beže u Beograd), spaljena Priština, na Kosmetu izbija zaraza, tatarske i turske čete pljačkaju i robe[2]. Pošto je Priština zauzeta uz mnoga zverstva, povlačenje vojske i naroda na čelu s patrijarhom Arsenijem III ide preko Novog Pazara i Studenice[3], do Beograda stižu krajem marta.
18. 1. - Pismeno potvrđen prelazak orahovičkog vladike Jovana Rajića na uniju, sledi mu i iguman Grabovca Jevtimije Negomirović[4][5] (Srbi u Pečuju će 1692-3 odbaciti uniju[6]).
23. 1. - Potpukovnik Antonije Znorić porazio jednu tursku vojsku kod Niša. U ovo vreme: kapetan Banštajn sa Srbima zauzeo Studenicu, opljačkao mnogo stoke u Bijelom Polju, a kapetan Toma Kolašinović sa Albancima nanosi gubitke Mahmud-paši[7].
23. 1. - Josip, Leopoldov sin, okrunjen za rimsko-njemačkog kralja.
januar-februar - Tatari drže konje u Pećkoj patrijaršiji, Gašli-paša opljačkao Visoke Dečane, iguman Zaharije umro od posledica zlostavljanja[8].
15. 3. - Znorić napada Peć, kasnije dopire do Sofije i vraća se s plenom u Pirot, kapetan Kučenbah u ovo vreme pljačka Novo Brdo[7].
23. 3. - Pirotski kapetan Šenkendorf napada Pernik, vraća se sa stokom; c. Kapetan Strahinja vodi tešku bitku kod Slatke, za šta će na leto od cara dobiti zlatan lanac i carevu sliku[7].
April/Travanj – Jun/Lipanj
6. 4. - Leopoldova Invitatorija (Litterae invitatoriae) - poziv balkanskim narodima i zemljama, naročito Albancima, da se dignu protiv Turaka[9][10], po predlogu franjevca Tome Raspasanija[4]. Istog dana i pismo patrijarhu Arseniju III u istom smislu (ovaj to primio 16/26. juna)[11]
15. 4. - Umro erdeljski knez Mihály I Apafi, nasleđuje ga sin Mihály II ali Turci daju podršku Imre Thököly-ju.
1. 5. - Bitkom kod Cromdalea je praktično ugušen Prvi Jakobitski ustanak u Škotskoj.
19. 5. - Rat kralja Williama: Bitka kod Port Royala - snage engleskog Massachusettsa (William Phips) pobedile u francuskoj Acadiji i zauzele grad.
8. 6. - Siddiji razorili tvrđavu Mazagon u engleskom Bombaju.
14. 6. - Williamov rat u Irskoj: William III se iskrcao u Irskoj kako bi se obračunao sa Jamesom.
28. 6. (18. 6. po j.k.) - Sabor srpskih crkvenih i svetovnih lica sa austrijskog i turskog poseda u Beogradu, na čelu sa patrijarhom Arsenijem III - odlučeno da izbeglice pređu u Ugarsku i da se borba nastavi odatle, srpski zahtevi formulisani u šest punktacija u vezi crkve i vere[12] (sloboda vere, crkvena samouprava itd.), car Lepold priznat za naslednog vladara srpskog naroda[4]. Patrijarh odlazi u Komoran, sa carem pregovara delegacija episkopa Isaije Đakovića[13].
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
1. 7. - Bitka kod Fleurusa: francuska pobeda u Flandriji.
9. 7. - Šenkendorf iz Pirota napada Trn, dva dana kasnije Pernik odakle se opet vraća sa stokom[14].
10. 7. - Bitka kod Beachy Heada: Francuzi potukli anglo-holandsku flotu. Napor za obnovu engleske flote će biti podsticaj i za industrijski razvoj.
10. i 13. 7. - Ofanziva Mustafe Ćuprilića: glavna vojska kreće iz Jedrena; albanske plaćeničke trupe će imati ključnu ulogu u povratku Srbije a učestvuju i jedinice iz Anadolije, Sirije i Egipta; prethodnicu čine tatarski pljačkaši[15].
11. 7. - Bitka na Boynu: protestantski kralj William je porazio zbačenog katoličkog kralja Jamesa koji beži nazad u Francusku. Orange Order će kasnije slaviti ovaj događaj 12. jula.
5. 8. (26. 7. po j.k.) - Francuzi zapalili Teignmouth u Devonu - poslednje invadirano mesto u Engleskoj.
18. 8. - Bitka kod Staffarde: francuska pobeda u Pijemontu, zauzeta većina Savoje (Eugen Savojski pomagao svom rođaku).
21. 8. - Austrijski car Leopold I dao Srbima Privilegiju, osnov srpske crkveno-narodne samouprave u Monarhiji[9][10] (srpski narod priznat kao posebna politička celina sa SPC kao nosiocem[17]); dokument dat preko austrijske kancelarije, mađarsko plemstvo smatra ovo povredom svojih prava, pokušavaće da ukmeti Srbe[4] a katolička crkva hoće porez desetinu.
21. 8. - Bitka kod Zernešta: osmanlije i Tekelijevi kuruci porazili habsburško-erdeljske snage - Mihály Teleki poginuo, general Heißler zarobljen. Ludvig Badenski će krenuti na Tekelija po cenu gubitka Srbije[18]. Gen. Veterani s delom vojske i Srpskom milicijom prešao Dunav prema Erdelju, potpuk. Antonije Znorić postavljen za komandanta Karansebeša[19].
3. 9. - Prvi džungarsko-ćingovski rat (ili Ojratsko-mandžurski): Bitka kod Ulan Butunga bez jasnog pobednika.
9. 9. - Turci povratili Niš[15] nakon što ga je Guido von Starhemberg branio 25 dana, carska vojska propuštena, Srbi ubijeni[5]. Veliki vezir obećava amnestiju onima koji se ponovo potčine sultanu, mnogi oko Morave i u Šumadiji to i čine, neki se vraćaju i iz Srema, razočarani u habsburšku vlast[15].
17. 9. - Mlečani zauzeli Valonu i obližnju Kaninu, ostaju samo do sledećeg marta (kada Corner umre u Valoni 1. listopada, naslijedi ga manje sposobni Domenico Mocenigo)[20].
8. 10. - Opsada Beograda: Turci se vratili u grad posle kratke opsade i eksplozije barutane koja je potpuno uništila zamak despota Stefana. Tatari prethodnih dana pljačkali Srem[15]. Ludvig Badenski nakon pada Beograda naređuje da se napuste i razore Šabac, Mitrovica, Rača i Brod - panika kod izbeglica, beže prema Budimu, zajedno sa lokalnim Srbima iz današnje Vojvodine (40 dana do Sentandreje)[22]. Kaluđeri nose mošti svetaca (npr. kneza Lazara)[5].
16. 10. - Diploma Leopoldinum: regulisani politički status i sloboda vere u Erdelju, zasebno od Ugarske.
16 - 24. 10. - Bitka za Québec, neuspešni engleski pokušaj protiv Francuza.
jesen? - Turci uspjeli privremeno preoteti Slavoniju, osim Osijeka i Virovitice, vlaško naselje oko Podborja (Daruvara, Mala Vlaška) stalo uz Turke, vjerovatno zbog habsburškog zlostavljanja[23]. (Šišić: "a onda [Ćuprilić] okrene na Osijek i ostale neke slavonske gradove; ali ovdje ne učini ništa."[24]).
10. 12. - Kolonija Massachusetts prva u Severnoj Americi izdaje bills of credit, vrstu novčanica.
11. 12. - Protekcionalna diploma Leopolda I Srbima, izdata preko Ugarske dvorske kancelarije - obećana komisija za ispitivanje tužbi za nasilje[4][10], nešto proširene privilegije iz avgusta, lokalnim vlastima se naređuje da ih poštuju (zahtevali su ratne poreze od Srba)[17].
decembar - John Flamsteed video Uran ali ga je katalogizovao kao zvezdu (34 Tauri).
Glad: begunci u Srbiji jedu konjsko i pasje meso, pa i meso mrtvih ljudi[21]. Velika glad i u Bosni - "...U Saraevu izidoše dica mater mrtvu. U Banjoj Luci koga su obisili, obnoć bi ga gladni ljudi svega izili..."[4].